1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kineska krimska dilema

Peking ne želi pokvariti dobre odnose s Rusijom i ostaje pri svojoj politici nemiješanja. Kina bi čak mogla profitirati od sankcija protiv Moskve – ali pod koju cijenu?

Nemiješanje u poslove drugih država – to je već desetljećima princip kineske vanjske politike. To znači da se Kina ne miješa u sukobe i to isto očekuje i od drugih zemalja. U slučaju Ukrajine, taj princip postaje problem jer je on protiv središnjeg političkog interesa Kine: održavanja dobrih odnosa s Rusijom.

Kina i Rusija kao strateški partneri

„Kinesko-ruski odnosi su trenutno najbolji u ikad“, istaknuo je ministar vanjskih poslova Vang Ji, na konferenciji za novinare na kraju Narodnog kongresa. „Vjerujemo i podržavamo jedni druge, a dva predsjednika povezuje duboko prijateljstvo“. Kini Rusija treba – kao saveznik protiv Zapada.

I u odnosu prema krizi na Krimu, u Kini ima onih koji Zapad vide kao agresora. „Zapad, pod vodstvom SAD-a, ne želi miran svijet i svuda se miješa. To stvara nemir“, rekao je za njemačku TV, Čen Ksinming, stručnjak za istočnu Europu na Narodnom sveučilištu u Pekingu. „Kina i Rusija su jedna drugoj strateški potrebne kako bi se mogle nositi sa zapadnom dominacijom.“

Politiolg Sven Bernhard Gareis

Politolog Sven Bernhard Gareis

“Osjećaj da je pritisnuta od strane Zapada sa svih strana, posebno od SAD-a, od velikog je značaja za vanjsku politiku Pekinga”, kaže u intervjuu za Deutsche Welle Sven Gareis, stručnjak za Kinu sa sveučilišta u Münsteru. „Na Rusiju se gleda kao na važnog partnera, u kojeg se ima povjerenja i od kojeg se očekuje podrška – i takvog partnera naravno ne želite dovesti u neugodnosti“.

Udaljava li se Kina od Putina?

Međutim, Peking se želi držati svog principa nemiješanja. Nije ni čudo da se Kina drži po strani kada je riječ o zakonitosti referenduma na Krimu: zamjenik ministra vanjskih poslova Li Baodong je na konferenciji za novinare u Pekingu čak dva puta izbjegao odgovoriti na pitanje da li će Kina priznati referendum i njegov ishod. „Mi se nadamo će sve strane ostati hladne glave i tražiti političko rešenje. Dalju eskalaciju treba izbjegavati“, rekao je Li. I to je bilo sve.

Kontejnerska luka

Osjetljivo kinesko gospodarstvo

Podrška Pekinga svom strateškom prijatelju u Moskvi je u Vijeću sigurnosti UN-a stigla do same granice: uoči Krimskog referenduma, prilikom glasanje o rezoluciji, Rusija je stavila veto, a Kina je bila suzdržana. Zapadni diplomati ovo neslužbeno ocjenjuju kao „šamar“ za Moskvu, s obzirom na to da Kina obično slijedi glasovanje Rusije. Ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn, koji trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti, izričito je pohvalio to što Kina odbacuje svaki jednostrani potez koji se tiče promjene teritorije i što zahtjeva formiranje međunarodne kontaktne skupine.

Problemi Kine s vlastitim manjinama

Peking također ima jake unutarnjopolitičke razloge za oprez. „Kina ne može podržati referendum jer mi imamo vlastite probleme“, kaže Čen Ćinming. Ti problemi su Tibet, Ksinjiang, Hong Kong i Tajvan. Ako Kina prihvati referendum na Krimu, zašto onda ista pravila ne bi mogla važiti i za ta područja na teritoriji Narodne Republike Kine, koja se također zalažu za neovisnost?

Peking i sankcije protiv Rusije

Dok se Peking na političkoj razini bori s kontradikcijama, moguće ekonomske sankcije Zapada protiv Rusije mogle bi da mu donijeti korist. „Rusija bi se sve više udaljavala od Europe i pobjednik krize bila bi Kina“, rekao je predsjednik Odbora njemačkog gospodarstva za Istok, Eckhard Cordes za tjednik „Focus“.

Prosvjedi u znak podrške Tibetu

Problemi kod kuće - prosvjednici žele slobodan Tibet

Narodna Republika Kina je već sada najveći kupac ruske nafte i sigurno ne bi imala ništa protiv toga. „Međutim, ne mislim da se Kina rukovodi kratkoročnim interesima“, kaže Sven Gareis. Peking vjerojatno više brine dugoročna stabilnosti u regiji.

I kinesko gospodarstvo ovisi od dobrih odnosa sa zapadnim vladama. Iz tog razloga, kinesko balansiranje u vezi s Ukrajinom u sljedećim tjednima bi moglo biti još teže: krajem ožujka, predsjednik Kine Ći Jinping bit će gost u nekoliko zapadnoeuropskih zemalja. Vrlo je moguće da će se tada morati jasno izjasniti na čijoj je strani.

Preporuka uredništva