1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kina zaostaje sto godina za Njemačkom?

Središnji projekt predsjednika Xia Jinpinga je transformacija Kine u globalnu industrijsku silu. Ipak, neke analize pokazuju da bi ta transformacija mogla trajati znatno duže nego što se nada Peking.

Kineska ekonomija se mora mijenjati – oko toga se slažu i političari i ekonomisti u najnapučenijoj zemlji svijeta. Kina više ne bi trebala biti jeftina tvornica za cijeli svijet već i sama proizvoditi robne marke koje će kupovati domaći i strani potrošači. Optimistični plan partijsko-državnog rukovodstva je da Kina do 2045. pripada krugu najmoćnijih industrijskih nacija svijeta.

Jedna nova studija dovodi u pitanje taj tridesetogodišnji plan. Izvještaj Centra za istraživanje modernizacije tvrdi da Kina, prema industrijskom razvoju, zaostaje čitavih 100 godina za Njemačkom, Nizozemskom, Velikom Britanijom i Francuskom, kako je rekao suautor studije Zhao Xijun. Zaostatak u odnosu na SAD, Dansku i Italiju iznosi 80 godina, a za Švedskom, Norveškom, Austrijom, Španjolskom i Japanom Kina zaostaje 60 godina.

Uzbuđenje na mreži

Ovaj izvještaj uzburkao je javno mnijenje u Kini što i nije neko čudo – jer Centar za istraživanje modernizacije nije nekakva nevladina organizacija koja isključivo kritizira režim u Pekingu. Naprotiv – radi se o institutu Kineske akademije znanosti. Internet je preplavljen komentarima o „sto godina zaostatka“ za Njemačkom. Komentari se kreću od kritičkih: „Pokazano je da je car gol“, preko lakonskih: „Kina je po razvoju u vremenu kada je Carl Benz počeo praviti automobile“, zatim optimističnih podsjećanja: „Prije 1.000 godina je svijet za nama zaostajao 100 godina“, do onih koji odbacuju ovakvu studiju: „Glupost. Čak i Nijemci hoće kupiti naše brze vlakove.“

No baš je u tome problem, tvrde autori studije. Kina je tek u pojedinim branšama – poput željezničkog prometa – uspjela dostići ili prestići standarde vodećih industrijskih nacija. Kada se, međutim, promatra produktivnost i udio radnih mjesta u industriji, onda se Kina 2010. nalazila točno tamo gdje je Njemačka bila pred Prvi svjetski rat, piše u studiji.

Kineska magnetna brza željeznica

Kineska magnetna brza željeznica. Koliko je kopirane Siemensove tehnologije?

Nije autorima lako braniti ovako oštre zaključke studije. Glavni autor He Chuanqi je poslije salve kritika pomalo ublažio svoje nalaze na web-stranici people.com.cn: „Nepotpuno je i netočno govoriti o zaključcima, bez obraćanja pozornosti na to koji industrijski pokazatelji su uzeti u obzir.“ Ukoliko bi, kaže on, u obzir jače bila uzeta područja poput željeznice, zaostatak za Njemačkom i drugim zemljama bio bi manji. Ipak, Chuanqi ne odustaje sasvim i ponavlja: „Kini treba više faktora uspjeha nego što su to brzi vlakovi.“

Samo bez velikih skokova

Kako kažu autori studije njihova analiza bi mogla pomoći političkom vodstvu u Pekingu. Jörg Wuttke na to gleda s odobravanjem. On je šef Trgovinske komore EU-a u Pekingu i često je zahtijevao reforme umjesto „propagandnih rješenja i kampanja praznim riječima“. Svježa anketa među europskim privrednicima u Kini pokazala je da je sve više njih nezadovoljno preprekama koje im kineska vlast postavlja u poslovanju. Još 2011. je 80 posto njih pozitivno ocjenjivalo uvjete poslovanja u Kini, a sada je taj postotak opao na 60 posto.

U Pekingu nitko ne sumnja da nešto treba mijenjati. Oni trezveniji upozoravaju da treba po svaku cijenu izbjeći eksperimente kakav je bio Maov veliki skok naprijed, koji je između 1957. i 1962. koštao života više od 40 milijuna ljudi i unazadio Kinu za nekoliko desetljeća. Mao je na početku te velike reforme ponosno najavio da će njegova zemlja za svega 15 godina prestići Veliku Britaniju.

Preporuka uredništva