1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kina investira: aerodrom u Zagrebu, most u Beogradu...

Utjecaj Kine na europsko gospodarstvo sve je veći. Države srednje i jugoistočne Europe trebaju novac, a nova svjetska sila ga nudi i to pod povoljnim kamatama.

default

Kina osvaja svijet mirnim sredstvima

Kina sve više potiskuje njemačke i europske tvrtke iz zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe, ponekad i sumnjivim sredstvima. Ovako bi u najkraćem glasio rezultat istraživanja koje je proveo Odjel za istok njemačke Udruge za gospodarska istraživanja.

Ulaz u jednu banku u Pekingu

Kina korača naprijed ogromnim koracima

"Kina je sada naravno iskoristila krizu u kojoj se nalazi industrija zapadne Europe kako bi se dokopala nekih tržišta. Nitko nema ništa protiv povoljnih financiranja ukoliko je to tržišno razumljivo, ali nije riječ o tomu. Tu su kamate koje se nude 1,5 ili 2 posto, i to na razdoblje od 15 godina! To je naravno nešto što se uopće više ne može opravdati,“ kaže predsjednik Odbora Klaus Mangold.

Kineske investicije dobro došle

Ipak zemlje srednje i jugoistočne Europe u vremenima krize ovako povoljne uvjete ne mogu više nigdje pronaći. Primjerice i Poljska, koja predstavlja najjaču ekonomiju na istoku Europe i čiji je bruto nacionalni proizvod, unatoč ekonomskoj krizi prošle godine porastao, bori se sa sve većom nezaposlenošću. Stoga su i u ovoj zemlji poslovne ponude iz Kine dobro došle. A zemlje koje su jako pogođene krizom, poput Grčke, zahvalno prihvaćaju kineske investicije, naročito u vremenima kada opada interes investitora sa Zapada.

Zagrebačka zračna luka Pleso

Hoće li zagrebačka zračna luka zasjati uz kinesku pomoć?

Kina je aktivna i u Srbiji. U travnju 2011. godine počinje izgradnja mosta preko Dunava u Beogradu za što je 85 posto sredstava osigurano zahvaljujući kreditu dobijenom od državne "Bank of China". Državna kineska banka osigurala je milijunske kredite za izgradnju brodova u Crnoj Gori. Kada je riječ o Hrvatskoj dogovorena je zajednička izgradnja zračne luke u Zagrebu, a u Bugarskoj bi, pored Sofije, trebala biti izgrađena kineska industrijska zona. U Rumunjskoj je Peking najavio podršku u korištenju energije vjetra, kao i dodatne intvesticije u području infrastrukture, energetike, poljoprivrede i rudarstva. U Rumunjskoj je već sada prisutno skoro 10.000 kineskih poduzeća. Moldova je potpisala Ugovor o kreditiranju s Kinom u visini od milijarde američkih dolara što je tek oko 10 posto bruto nacionalnog proizvoda ove najsiromašnije europske države.

Oprezno pozicioniranje

Kakve interese ima Peking u ovim državama? Ebehrad Sandschneider, ekspert za Kinu pri njemačkom Društvu za vanjsku politiku kaže da su kineski interesi većinom isti: „Prije svega riječ je o resursima, potom o tržištima, a kao treće o sasvim opreznom postepenom strateškom pozicioniranju. A upravo su ponekad tako siromašne zemlje zahvalan objekt za uspon takve politike. Ni mi se vjerojatno ne bismo ponašali puno drugačije ako bismo to željeli ili mogli. Također, to nije nikakva velika tajna strategija, već iz kineskog gledišta jedan potpuno smislen postupak.“

Beograd na rijeci

Beograd: novi most uz veliki kineski angažman

Pa ipak kineska politika nema samo prijatelje, posebice ne kada je riječ o europskom tržištu. Krajem rujna njemačka kancelarka Angela Merkel je tako zatražila stroža pravila kad je riječ o pristupu kineskih tvrtki na tržište EU-a. Ona je u tom smislu zatražila više transparentnosti: "Mora biti sasvim jasno koliku podršku u nadmetanju s europskim poduzećima kineske tvrtke dobivaju od državnih institucija i banaka", rekla je kancelarka. I dok se u Europi raspravlja o pristupu Pekinga europskom tržištu, Kina ojačava svoju poziciju u Turskoj. Tako je nedavno šef Turskih željeznica objavio da će Kina investirati 28 milijuna američkih dolara u izgradnju nove infrastrukture.

Autori: A. Scherle/Z. Ilić

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva