1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Kina i njezin kultni vladar

Mao Ce-tung je simbol revolucionarne obnove i nacionalnog oslobođenja Kine, ali i goleme patnje prouzročene društvenim eksperimentima. I 120 godina nakon njegovog rođenja kineski komunisti profitiraju od Maoovog kulta.

Šef države i Partije Xi Jinping je pozvao na skromno obilježavanje 120. rođendana prvog predsjednika Komunističke partije Kinen (26.12.). Ali u rodnom gradu Mao Ce-tunga su to očito prečuli: na raznorazne projekte u okviru proslave okrugle obljetnice njegovog rođenja se, prema lokalnim medijskim izvještajima, namjerava potrošiti skoro dvije milijarde eura. Radi se, između ostalog, o preuređenju turističkog centra i Maoove rodne kuće, kao i gradnji autocesta i kolodvora. Rodno mjesto Mao Ce-tunga u kineskog pokrajini Hunan očito si želi osigurati što veći dio kolača od biznisa s kultom mitskog vladara.

Rodna kuća Mao Ce-tunga

Rodna kuća Mao Ce-tunga

Mao, Mao - na svakom koraku Mao

Maoovi portreti vise kao talismani na retrovizorima automobila ili krase zidne kalendare. Maoove značke iz vremena kulturne revolucije prodaju se kao antikviteti za više stotina juana, a na poznatoj tržnici svile u Pekingu strani turisti mogu kupiti originale i kopije "Maoove biblije" s izabranim tekstovima bivšeg šefa države i Partije.

Maoov lik može se, naravno, naći i na kineskim novčanicama, njegov portret u jumbo verziji od 12 četvornih metara visi na Trgu nebeskog mira u Pekingu. A tamo je i njegov leš - balzamiran i u staklenom sanduku izložen u njegovom mauzoleju.

U jednom popularnom vicu se "veliki kormilar" jednoga dana u tom sanduku budi, zabrinuto uspravlja i pita: "Što sada radi kineski narod?" A jedan čuvar odgovara: "Kineski narod se bori protiv veleposjednika" - na što Mao, umiren, ponovno liježe. Vic je u tome što je "Borba protiv veleposjednika" jedna internetska igra koja je prije nekoliko godina u Kini bila veliki hit.

Sat s likom Mao Ce-tunga

Lik bivšeg vladara je sveprisutan

Najmračnija poglavlja kineske komunističke povijesti

"Prava" borba protiv veleposjednika je bila jedna od najvažnijih pokretačkih snaga kineskog komunističkog pokreta s Maoom kao glavnim akterom. Unatoč oslobođenju seljaka od feudalnih struktura "montirani procesi i masovna pogubljenja iz doba poljoprivredne reforme (1950/51.) spadaju u najmračnija poglavlja" kineske Komunističke partije, piše Nijemac Oskar Weggel u svojoj uglednoj knjizi o kineskoj povijesti u 20. stoljeću.

Kasnije su uslijedila i druga mračna poglavlja: Mao je pokrenuo kampanje koje su života stajale milijune Kineza. Tako je 10 godina nakon osnivanja komunističke Kine Maoov pokušaj da takozvanim "velikim skokom naprijed" industrijalizira zemlju završio najvećom gladi prouzročenom ljudskim djelovanjem u povijesti. Od gladi je tada umrlo, kako se procjenjuje, oko 30 milijuna ljudi. 1966. godine Mao je započeo takozvanu "kulturnu revoluciju" kako bi s puta uklonio svoje unutarstranačke rivale. Rezultat: desetljeće kaosa s tisućama mrtvih i nebrojeno puno uništenih života pojedinaca i čitavih obitelji.

Mao Ce-tung 1957. (arhivska snimka)

Mao Ce-tung 1957. (arhivska snimka)

Unatoč tome moćnici Komunističke partije i države i dalje se pozivaju na Mao Ce-Tunga. Njegova uloga u pobjedi protiv japanskog agresora i internih neprijatelja iz Kuomintanga učinila ga je neprikosnovenim predsjednikom Komunističke partije Kine do njegove smrti 1976. Ocjena Denga Xiaopinga da su djela njegovog prethodnika bila "70 posto dobra, a 30 posto loša" stav je koji zauzima i Komunistička partija.

Rađanje novoga kulta

Aktualna, peta generacija vodstva Partije ne pokazuje nikakve naznake da se namjerava kritički suočiti s Maoovim nasljeđem. "Novo vrednovanje Maoovog djelovanja bi uzdrmalo legitimitet, a time i moć Partije", konstatira kineski povjesničar Zhang Lifan u intervjuu za njemačku novinsku agenciju dpa. Štoviše, upućeni promatrači uočavaju rađanje novog Maoovog kulta. Daniel Leese sa sveučilišta u Freiburgu tako za dpa kaže da je "prestravljen onim što se ideološki događa u Kini". Na državnoj televiziji se, priča, šef države i stranke Xi Jinping pokazuje kako prisustvuje "samokritičnim sesijama" članova Partije što ocjenjuje kao "povratak maoističkim ritualima".

I berlinski stručnjak za Kinu Sebastian Heilmann uočava vraćanje maoističkom svjetonazoru. "Političko vodstvo želi zadobiti podršku lijevog spektra društva", kaže Heilmann za DW: "Čak i u cvjetajućoj južnokineskoj pokrajini Guadong 38 posto ispitanika naginje lijevim pozicijama i svojevrsnoj 'maostalgiji'. Tu se radi i o pitanju socijalne pravde, a to su vrlo snažne sile koje niti jedno kinesko vodstvo ne može ignorirati."

Lik Mao-Cetunga

Mao u zlatu

Teško je povjerovati da je pitanje socijalne pravde inspiriralo one umjetnike koji su za okrugli rođendan revolucionara napravili njegov pozlaćeni, draguljima ukrašeni kip. Ali on definitivno pokazuje da Maoov kult živi i u zrelijoj fazi kineskog kapitalizma.

Preporuka uredništva