1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kina i društvo dobro napreduju

Dok su bogate industrijske zemlje u proteklom desetljeću nakupile brdo dugova u iznosu od gotovo 120 posto svojeg gospodarskog učinka, dužnički udio zemalja s brzim razvojem se prepolovio.

***Das Pressebild darf nur in Zusammenhang mit einer Berichterstattung über die Firma Deutsche Post DHL verwendet werden*** Fahrzeug der Deutschen Post DHL in China, Schanghai, Undatierte Aufnahme, Eingestellt 13.06.2012 Pressefoto: Deutsche Post DHL Charles-de-Gaulle-Str. 20 53113 Bonn GERMANY

Deutsche Post DHL in China Schanghai

Devedesetih godina prošlog stoljeća gotovo je svih deset velikih zemalja čija gospodarstva bilježe značajan rast upale u najmanje jednu veliku financijsku krizu. Počela je Indija. Tamo je 1989. i 1991. zbog velikih državnih izdataka te slabih prihoda od poreza krenula gospodarska i financijska kriza, a kreditni rejting Indije pao je na izuzetno nisku razinu.

U Meksiku, u prosincu 1994., vlada više nije mogla održavati fiksni tečaj pesosa u odnosu na američki dolar, što je na kraju dovelo do takozvane "tequila krize". 1977. su u teškoće upale Koreja i Indonezija, 1998. Rusija i Brazil. A državni bankrot Argentine 2001. bio je najveći do tad zabilježen takav slučaj. Sveukupno, od deset najvećih zemalja s brzim gospodarskim razvojem, u zadnjim su desetljećima prošlog stoljeća veću financijsku krizu uspjele su izbjeći samo Kina (na naslovnoj fotografiji je njeno veliko gospodarsko središte Šangaj) i Saudijska Arabija. No to je sve povijest.

Dobri rezultati

Pogled na Jakartu

Jakarta, glavni grad Indonezije. Zemlja je 1977. bila upala u tešku gospodarsku krizu.

Istraživanje koje je naručila Deutsche Bank pokazuje da su se državna zaduženja deset najvećih rastućih gospodarstava od 2000. godine u prosjeku prepolovila sa 50 na 25 posto svog bruto nacionalnog proizvoda. Zaduženja najrazvijenijih zemalja svijeta G7 su za razliku od toga, u međuvremenu porasla sa 80 na skoro 120 posto.

Zemlje u razvoju su danas puno integriranije u svjetska zbivanja nego inače i igraju veliku ulogu u međunarodnoj trgovini. Što ima i svoju lošu stranu. Intenzivna uključenost u svjetsku trgovinu znači i veću osjetljivost na razne udarce koji potresaju svjetska tržišta.

Ipak, umjerena zaduženost ovih zemalja omogućuje im ne samo da u potencijalnim krizama izbjegnu rezove u svojim proračunima, već i da, ukoliko to bude potrebno, igraju aktivnu ulogu u rješavanju kriza. To je pokazala već i financijska kriza iz 2008.

U svakom slučaju, najveće zemlje svijeta čija se gospodarstva brzo razvijaju, pokazuju značajni napredak kad se radi o o njihovu financijskom stanju. Nasuprot tomu, zaduženost najbogatijih zemalja G7 će, prema procjenama, svoj vrhunac doživjeti tek sredinom ovog desetljeća. Njihova će zaduženost po ovim procjenama dostići vrijednost šest puta veću zaduženosti zemlja u razvoju.

Industrijske zemlje bi si prema ovim pokazateljima mirno mogle za uzor uzeti zemlje u razvoju.

Preporuka uredništva