1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

KiK - niske cijene i loš imidž

Diskontni lanac tekstilnih proizvoda KiK odnedavno je prisutan i na hrvatskom tržištu. No kod kuće u Njemačkoj ova tvrtka ne uživa baš sjajan imidž kod potrošača. Niz negativnih napisa o KiK-u ne prestaje.

KiK-ov logo

Borba za bolji imidž

Lista grijeha koje mediji već godinama pronalaze kod najvećeg tekstilnog diskont-lanca u Njemačkoj je podugačka: nedozvoljeno niske plaće, špijuniranje radnika, uvijek iznova roba zatrovana kemikalijama, izrabljivanje radnika u proizvodnim pogonima na Dalekom istoku. Stoga ni ne čudi loš imidž koji KiK uživa u javnosti. U travnju ove godine Industrijska i trgovinska komora u Kölnu objavila je rezultate studije pod nazivom CRS-Tracker (Corporate Social Responsibility) u kojem je nekoliko tisuća ispitanih potrošača procjenjivalo njemačke trgovačke lance u nekoliko kategorija od kojih se glavnina odnosi na stupanj socijalne odgovornosti, odnos prema radnicima i okolišu, održivost kao i elemenata koji se odnose na poštenje i iskrenost u reklamiranju. Na dnu ljestvice s najmanje osvojenih bodova se našao KiK.

Lažiranje anketa?

Odjeća u KiK-u

Jeftino, jeftinije ...

Nizu KiK-ovih negativnih naslova u medijima ovih dana se pridružio još jedan. Prema podacima javne TV-postaje NDR KiK je javnost lažno informirao o rezultatima jednog internetskog ispitivanja u kojem je ova tvrtka odnijela titulu "Trgovačkog lanca godine" u kategoriji "Ženska i muška moda". Jedan od šefova koncerna Tengelmann, u sklopu kojeg djeluje KiK, Karl-Erivan Haub ushićeno je na jednoj konferenciji za tisak izjavio kako je za "u javnosti ponekad kritizirani diskont KiK" glasalo 48.000 potrošača. Nakon istrage NDR-a došlo se do podataka od tek nešto više od 1.800 potrošača koji su dali glas KiK-u. Pritom se uglavnom radi, kako tvrdi NDR-ov politički magazin "Panorama", o osobama "svjesno vrbovanim" od strane samoga KiK-a. Stručnjak za marketing prof.Michael Zerr u razgovoru za "Panoramu" govori o "svjesnoj obmani potrošača". Iz KiK-a su nakon toga priopćili da se Haub "nije dovoljno jasno izrazio".

No, KiK-ove mušterije bi od marketinških trikova više trebale brinuti pritužbe zbog nedozvoljenih vrijednosti nekih štetnih kemikalija u proizvodima s polica KiK-ovih trgovina. Europska komisija je na svojim stranicama za hitno informiranje potrošača u kategoriji non-food proizvoda (RAPEX) samo u ovoj godini navela pet slučajeva iz KiK-ove ponude. Ovi proizvodi redom ne udovoljavaju normama EU-a o kemikalijama i njihovoj sigurnoj primjeni (REACH). Svi proizvodi dolaze iz Kine ili Bangladeša a posebice je uznemirujuće da se redom radi ili o odjeći za djecu i dojenčad ili o igračkama.

Loš odnos prema radnicima

Jedna od tvornica u Bangladešu

Jedna od tvornica u Bangladešu

Dosad najveću medijsku buku izazvao je sredinom prošle godine jedan dokumentarni film prvog programa javne televizije ARD koji je započeo pitanjem: kako je uopće moguće da se u KiK-ovim trgovinama kupac od glave do pete može, kao što to stoji u KiK-ovim reklamama, odjenuti za manje od 30 eura? U dokumentarcu se i objašnjava kako KiK-u polazi za rukom rušenje svih ekonomskih zakona logike. Usprkos činjenici da je KiK u to vrijeme tajio dobavljače i pogone na Dalekom istoku otkuda dolaze čarape za 99 centi ili dječje majice za manje od tri eura, autorima dokumentarca je pošlo za rukom domoći se tvornica u Bangladešu i porazgovarati s radnicima koji pod neljudskim uvjetima i za mjesečnu plaću koja se, kako proizlazi iz izvješća, kreće oko 30 eura mjesečno, proizvode robu za europske kupce kojima ništa nije dovoljno jeftino. Do sličnih zaključaka je došla i nevladina udruga "Kampanja za čisto rublje" koja istražuje i javnosti predočuje slučajeve izrabljivanja radnika u tekstilnoj branši.

No i KiK-ovi djelatnici u Njemačkoj, zemlji čiji se socijalni standardi ne mogu usporediti s onima u Kini i Bangladešu, često trpe zbog agresivne diskontne politike svog poslodavca. Tekstilni diskontni lanac se često nalazio na udaru kritika zbog satnica koje su ispod onih dogovorenih tarifnim ugovorom. 2008. KiK je izgubio proces protiv jedne radnice koja je imala satnicu od 5,20 eura bruto što je manje od polovice onoga što je predviđeno tarifnim ugovorom. KiK je u međuvremenu popustio pritiscima javnosti te je prošle godine podigao minimalnu bruto satnicu na 7,50 eura.

2010. državno odvjetništvo je pokrenulo istragu zbog optužbi u medijima da KiK sustavno provjerava kreditnu sposobnost svojih radnika te da onima koji su prezaduženi ne produljuje ugovore. Istraga je obustavljena jer nije bilo moguće dokazati da se radi o sustavnim nedozvoljenim provjerama privatne sfere radnika.

"Peglanje" imidža

Podružnica KiK-a u Njemačkoj

Jedna od preko 2.500 podružnica u Njemačkoj

KiK, koji je nakon njemačkog tržišta s preko 2.500 podružnica prešao i na osvajanje istočne i jugoistočne Europe, nedavno je na dugogodišnju seriju negativnih napisa u medijima po prvi put reagirao izvješćem o održivosti u pogonima svojih dobavljača i pokrenuo kampanju za popravak loše slike u javnosti. U izvješću se navodi da se sve tvornice tekstila, koje se prije svega nalaze u Kini i Bangladešu, "nalaze pod prismotrom". "KiK želi biti siguran da se standardi koji se tiču zaštite okoliša te radnih i socijalnih uvjeta održavaju", rekao je krajem studenog jedan od članova upravnog odbora KiK-a Michael Arretz. No, u Bangladešu, gdje je KiK, kako bi pokazao da misli ozbiljno s uvjetima radnika čak otvorio i ured koji bi trebao kontrolirati proizvodne pogone, njemačka tvrtka plaća lokalni zakonski minimalac. No on se u Bangladešu kreće između 24 i 30 eura mjesečno što po svim mjerilima nije dovoljno za normalan život. KiK poručuje da se pritom radi o standardima Organizacije Ujedinjenih naroda za rad (ILO). No umjesto lokalnog minimalca tvrtke bi, kako smatra udruga "Kampanja za čistu robu", trebale isplaćivati plaću koja osigurava egzistenciju. KiK-ova kampanja za pranje imidža nije stara ni mjeseca dana. Hoće li polučiti rezultate još je upitno.

Autor: N. Kreizer (dpa, ots)

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva