Kijev pred teškim izborom

Sastanci u tzv. "Normandijskom formatu" su jedna od rijetkih konstanti u međunarodnim nastojanjima da se mirovni proces u Ukrajini izvede iz slijepe ulice. Ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske, Rusije i Ukrajine sastaju se u srijedu u Berlinu kako bi ponovo razgovarali o stanju u Ukrajini. Bit će riječi o dvije središnje teme, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu: sigurnosna situacija, odnosno poštuje li se primirje i "modaliteti za lokalne izbore" na istoku Ukrajine.

Nakon njihovog posljednjeg sastanka početkom ožujka u Parizu njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier nije mogao sakriti razočaranje. "Nisam zadovoljan načinom kako Kijev i Moskva vode pregovore", rekao je Steinmeier. Prije svega u pregovorima o političkom procesu "nema napretka", rekao je Steinmeier prije dva mjeseca.

OESS: Situacija se pogoršava

Više od godinu dana je prošlo od 12. veljače 2015. godine kada su se Ukrajina i proruski separatisti iz Donjecka i Luhanska u bjeloruskom glavnom gradu Minsku dogovorili o katalogu mjera od 13 točaka. Sporazum je nazvan Minsk II jer je prvo primirje trajalo samo nekoliko mjeseci.

Današnja bilanca izgleda ovako: nema velikih borbi, ali nema ni potpunog primirja. Nekoliko dana prije sastanka u Berlinu bilo je pucnjave, a Kijev je priopćio da ima novih žrtava među ukrajinskim vojnicima. U pojedinim mjestima - poput bivše zračne luke u Donjecku - vode se borbe kao da je Minsk tek bezvrijedni komad papira. Stanje se pogoršalo, konstatirao je u travnju Aleksander Hug iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Obje strane krše odredbe Sporazuma Minsk II, rekao je zamjenik šefa Promatračke misije OESS-a u Ukrajini.

Većina točaka Sporazuma ostala je neispunjena: povlačenje teškog oružja nije okončano, razmjena zarobljenika zapinje, na amnestiju za separatiste se čeka. Promatrači OESS-a nemaju potpuni pristup područjima pod nadzorom separatista i ponovna uspostava ukrajinske kontrole na granici prema Rusiji se trenutno čini nemogućom. Izravni pregovori između Kijeva i Donjecka u sklopu tzv. Kontaktne skupine iz Minska tapkaju u mjestu.

Reforma Ustava kao najveći problem Kijeva

Kao glavna točka za političko rješenje važi, prema Minsku II, reforma Ustava u Ukrajini i lokalni izbori na područjima pod nadzorom separatista. Reforma bi trebala jamčiti faktičnu autonomiju tim područjima. To između ostalog znači da će lokalna uprava imati utjecaj na imenovanje sudaca i državnih odvjetnika i da će tzv. "narodne milicije" biti legalizirane. Osim toga Ukrajina se obvezuje na financiranje separatističkih oblasti. No ona to do danas ne čini.

Reforma Ustava je vjerojatno najveći problem za Kijev. Glasovanje u prvom čitanju koncem kolovoza 2015. godine bilo je zasjenjeno nasilnim prosvjedima. Drugo čitanje se odavno trebalo održati kako bi reforma - kako je dogovoreno u Minsku - do konca 2015. godine stupila na snagu. Ipak ona je odgođena na neodređeno vrijeme. Promatrači u Kijevu to objašnjavaju navodeći da u Parlamentu očito ne postoji nužna većina od 300 glasova.

S obzirom na sve ovo Zapad očito pojačava pritisak na obje strane, no ipak prije svega na Kijev. U središtu raznih razgovora su lokalni izbori na područjima pod nadzorom separatista. Koncem travnja je Kijev posjetila Victoria Nuland, američka diplomatkinja zadužena za europska pitanja. Ona je navodno Ukrajini predložila konkretne termine, izvijestio je utjecajni tjednik "Dserkalo Tyschnja". Tako bi Ukrajina navodno do kraja svibnja trebala usvojiti poseban izborni zakon za područja pod nadzorom separatista kako bi tamo najkasnije do kolovoza bili održani izbori. Ipak Kijev to demantira. Iz Ureda ukrajinskog predsjednika je navedeno kako se nije razgovaralo o konkretnim terminima.

Porošenkova dilema

SAD je već prošlih mjeseci jasno dao do znanja da Ukrajina treba ispuniti svoj dio Sporazuma iz Minska i onda ako to Rusija ne čini. Kada američki ministar vanjskih poslova John Kerry idućeg tjedna bude putovao u Kijev moguće je da će on tu poruku ponoviti.

Porošenko je sada dospio pod pritisak i nalazi se pred dilemom: ukoliko bude i dalje odugovlačio s usvajanjem izbornog zakona za područja pod nadzorom separatista riskira da razočara svoje prijatelje na Zapadu. Pri tome je Ukrajina upućena na financijsku pomoć Zapada. Neki ukrajinski promatrači upozoravaju između ostalog na to da bi daljnje odugovlačenje na ukrajinskoj strani moglo voditi do djelomičnog popuštanja ekonomskih sankcija koje je Zapad uveo Rusiji. Kijev to želi spriječiti. Ukoliko Porošenko popusti pod pritiskom mogao bi naštetiti svom ionako pogoršanom imidžu kod kuće. U konačnici većina u Parlamentu, potrebna za donošenje posebnog izbornog zakona, je sve samo ne sigurna.

Do sada je Ukrajina postavljala uvjete za održavanje izbora na područjima pod nadzorom separatista među kojima je potpuno primirje i potpuna sloboda kretanja za promatrače OESS-a. OESS bi na ovim izborima trebao imati središnju ulogu - ne samo u svojstvu promatrača izbora, već i tijela koje jamči sigurnost za njihovo održavanje. Kako bi ta misija trebala izgledati do sada nije jasno i mogla bi biti tema na sastanku ministara vanjskih poslova u Berlinu. Separatisti su nedavno svoje lokalne izbore pomakli na 24. srpnja. Taj datum ipak nije konačan, kazao je Aleksandar Saharčenko, vođa samoproglašene "Narodne Republike Donjeck".