1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Kebab na hrvatskom nacionalnom štandu

Na “Zelenom tjednu” u Berlinu, najvećem europskom međunarodnom Sajmu hrane i poljoprivrede, i ove godine sudjeluju hrvatski izlagači. Osim standardnih hrvatskih jela, ove godine i kebab nastupa pod hrvatskim barjakom.

Hrvatska delegacija na Zelenom tjednu

Hrvatska delegacija na "Zelenom tjednu"

Prodaja kebaba sa hrvatskom piletinom i libanonskim začinima na hrvatskom štandu u Berlinu cvjeta. Tvrtka Perutnina Ptuj-Pipo iz Čakovca već tri mjeseca proizvodi kebab, pokriva tržište Hrvatske, a jedan dio izvozi i u Makedoniju. Sudjelovanjem na Zelenom tjednu u Berlinu nadaju se da će sklopiti nove poslove i sa njemačkim partnerima, kaže direktor tvrtke Predrag Šegović:

„Puno ljudi veli da to nije autohtoni hrvatski proizvod. Ja se s tim slažem, no najveći proizvođači kebaba u Europi su Nijemci, a smatram da to nije ni njemački nacionalni proizvod. Mislim da je stvar u profitu i plasmanu sirovina, a u ovom trenutku i našem slučaju to je pileće meso. Možete prodati pileće meso kao zaleđeni proizvod, možete ga pretvoriti u kebab i prodati ga kao finalni proizvod. Mislim da to nije veliki problem, i ako to mogu Nijemci, ne vidim zašto to ne možemo i mi.“

Hrvatski kebab od hrvatske piletine

Hrvatski kebab od hrvatske piletine

Svinjska kuga uništila izvoz pršuta u EU

Hrvatska u zemlje Europske unije za sada može izvoziti samo ribu i piletinu. Zabranjen je izvoz svinjskog mesa i gotovih proizvoda od svinjetine, koji bi donosili mnogo veći profit, jer su Hrvati nadaleko poznati u proizvodnji kobasica, kulena, pršuta. Lidija Makoci iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede objašnjava: „To je problem svinjske kuge koju smo imali. Mi smo prestali cijepiti svinje protiv svinjske kuge, međutim postoji ta procedura. Moraju proći dvije do tri godine da se ne cijepe svinje, nakon toga treba tražiti dozvole od Europske komisije. To je taj proces koji traje. Mi možemo izvoziti pršute, ali one moraju odstajati devet mjeseci tako da je to komplicirano za Hrvatsku. U tim proizvodima imamo nekoliko velikih proizvođača, ali mali proizvođači nemaju takve količine da bi mogli biti konkurentni.“

Domaća rakija 40 godina najtraženija hrvatska roba u Njemačkoj

Goran Đanić ponosno pokazuje zbirku pića

Goran Đanić ponosno pokazuje zbirku pića

Na najvećem europskom sajmu hrane i poljoprivrede već četiri godine sudjeluje i Goran Đanić, najveći proizvođač slavonske šljivovice i domaćih voćnih rakija i likera. Proizvodi 15 vrsta različitih likera, a uz vilijamovku, višnjevac i orahovac, odnedavno proizvodi i domaću rakiju sa tartufima. Goranove rakije i likeri prodaju se na preko 200 destinacija na Jadranu i po hrvatskim nacionalnim parkovima.

„Zadnji put kada sam bio ovdje, došao je čovjek sa papirom, jedan Nijemac, gdje je tražio striktno naše proizvode, što me fasciniralo. Nije jedan, kasnije iichje još dolazilo, ali njega sam baš memorirao. Rekao je da će opet, kada ode na Jadran, tražiti naše proizvode. Moram reći da su zapažanja do sada bila jako dobra. Mi imamo njemačku tehnologiju. Iz Schwarzwalda smo uvezli namoderniju mini destileriju za koju smo i zastupnici u Republici Hrvatskoj. Tako da radimo dupli posao, ovdje izvozimo rakiju, a uvozimo destileriju za proizvodnju domaćih rakija.“

Njemačka ministrica Ilse Eigner nazdravlja s hrvatskim veleposlanikom Mirom Kovačem

Njemačka ministrica Ilse Eigner nazdravlja s hrvatskim veleposlanikom Mirom Kovačem

Na hrvatskom štandu je svoje proizvode izložio i bračni par Mario i Ruža Konta iz Kaštela, a porijeklom iz Livna. Konte već pet godina prodaju hrvatske proizvode u svojoj trgovini “Dalmatino” u Berlinu. A tko su im najveći kupci i što se najviše traži? „80% Hrvati i ljudi sa područja bivše Jugoslavije, a ima tu i nekih 15 do 20 posto Nijemaca, ljudi koji posjećuju naše restorane u Berlinu. Uz alkoholna pića traže pršut koji nažalost još uvijek nije naš. U nekoj kooperaciji sa Slovenijom, može se izvesti. Kažem pršut, sir i te poznate rakijice što su naučili da troše po restoranima. Neko bježi od toga, ali ne znam zašto. 40 godina je Hrvat u Berlinu ugostitelj, i ako je 40 godina Nijemac naučio da dolazi kod njega radi jedne stvari, zašto treba bježati od toga.“

Europska unija rješenje za hrvatske poljoprivredne nedaće

Njemačka je najvažnije tržište za Hrvatsku. Sa 50 milijuna potrošača, najveće je tržište Europske unije, a u njoj živi i najbrojniji dio hrvatskog iseljeništva, kaže Josip Kraljičković, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. Hrvatska danas uvozi pet puta više njemačkih proizvoda, nego što izvozi domaće proizvode na tržište Njemačke:

„Mi nismo iskoristili svoje prilike i šanse, ali sigurno će ih biti još kada budemo u Europskoj uniji. Tada će one biti još i veće. Manjkavost našeg sustava je slaba organiziranost naših proizvođača kako na domaćem tržištu, a posebice za izvoz. Pred nama predstoji veliki posao u organiziranju proizvođača, pa onda i tih manjih, u određene skupine kako bi bili bolji i uspješniji izvoznici, a tako ćemo onda postati i veći. Mi smo nedavno osnovali Hrvatsku poljoprivrednu komoru, organiziramo njen početak rada i ona će preuzeti ulogu da brine o poljoprivredi. Ona će pokrivati ukupnu poljoprivredu i prehrambenu industriju i i voditi brigu, između ostalog, i u organiziranju potrošača i njihovom nastupu na svjetskim tržištima.“

Berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit (lijevo) također je probao hrvatske specijalitete

Berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit (lijevo) također je probao hrvatske specijalitete

Berlinski sajam hrane i poljoprivrede “Zeleni tjedan” ove godine slavi svoj 75. rođendan. Na sajmu sudjeluju 1.600 izlagača iz 56 zemalja. Hrvatski štand je ove godine posjetila i njemačka ministrica poljoprivrede Ilze Ajgner. Izlagači su joj poklonili Hrvatsko srce, a nazdravili su i sa domaćom slavonskom šljivovicom.

Autor: Selma Filipović

Odg. ur.: Željka Telišman

Audios and videos on the topic