1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Katolici razočarani nespominjanjem Boga

Predsjednici država i vlada Europske unije krajem prošlog tjedna su konaèno postigli dogovor oko Europskog ustava. Do posljednjeg trenutka se natezalo oko konaènog teksta, osobito oko naèina odluèivanja. Spor se, meðutim, vodio i oko pitanja spominjanja europskih kršæanskih korijena u preambuli novog ustava. Na kraju je odluèeno da se u novom europskom ustavu Boga ne spominje, što je razoèaralo sudionike Kongresa njemaèkih katolika koji se istodobno održavao u Ulmu.

Razoèaranje njemaèkih katolika bilo je oèito, a izrazio ga je i predsjednik Njemaèke biskupske konferencije, kardinal Karl Lehmann:

”Naravno da smo razoèarani što nije uspjelo u Ustav staviti neku izjavu u kojoj se spominje Bog ili opasku o židovsko-kršæanskoj komponenti. Glede toga nisam imao iluzija. Ali, uvijek sam zastupao i tezu da Bog i crkve neæe izumrijeti ako u Ustavu EU-a i ne bude spomena Boga.”

I predsjednik središnjeg odbora njemaèkih katolika Hans Joachim Meyer može živjeti sa sadašnjom formulacijom u Europskom ustavu. Njemu je važno da Europska unija s tim ustavom postane zajednica vrijednosti. Jer, po njegovim rijeèima jasno je da su te vrijednosti kršæanske. A na crkvama je da pokažu kakvu ulogu one igraju u Europi.

”Tekst ustava neæe promijeniti stvarnost. Mislim da se sad radi o tomu koliko je tekst ustava blizak stvarnosti.”

Dopredsjednica Bundestaga Antje Vollmer od Zelenih stvar gleda kritiènije. Ona smatra da je u Europskoj uniji predugo ignorirana tema europskog identiteta te da je zbog toga i pitanje spominjanja Boga površno diskutirano. natezanje oko kvota i postotaka bilo je važnije nego rasprava o korjenima i vrijednostima, kaže Vollmerova:

”To da Ustav još nije bio gotov kad su u Europsku uniju primljene nove èlanice zapravo je potpuno neprihvatljivo stanje. To pokazuje da su i zemlje koje se najviše trude oko integracije ozbiljnije uzele gospodarska i sigurnosno-politièka pitanja nego pitanje unutarnjeg identiteta. Zbog toga se i dogodilo to da se o pitanju spominjanja Boga prekasno poèelo raspravljati, èak su i crkve relativno kasno s time poèele.”

Pitanje spominjanja Boga nije, meðutim, potpuno skinuto s dnevnog reda. Europski ustav moraju ratificirati sve zemlje èlanice. A u katolièkim zemljama kao Poljskoj to bi moglo biti presudno za prihvaæanje ili odbacivanje ustava. (Klaus Dahmann)