1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Katar - patuljak velike strateške važnosti

Američki saveznici, pomagači revolucionara, partneri islamista - mali emirat Katar je postao jedan od važnih aktera na Srednjem i Bliskom istoku. Ali to je opasan hod po žici.

Doha

Doha

Karta Bliskog istoka

Karta Bliskog istoka

Tko traži Katar na karti svijeta, morat će se malo pomučiti. Ta sitna država na poluotoku Perzijskog zaljeva površinom je, naime, pet puta manja od Hrvatske. Njezin politički i gospodarski utjecaj međutim posljednjih godina raste. Glavni razlozi za uzlet Katara su prije svega goleme rezerve zemnog plina kojima raspolaže. Dobit ostvarena eksploatacijom plina omogućuje ovom malom emiratu da financira megalomanske projekte poput svjetskog prvenstva u nogometu 2022. godine, da sudjeluje u vlasništvu velikih europskih koncerna i da financijski potpomaže pobunjeničke pokrete. I još uvijek ostaje više nego dovoljno njegovim stanovnicima kojih je oko milijun i 700 tisuća, od čega samo 300 tisuća ima i katarsko državljanstvo. Oni, naime, imaju najviša primanja po glavi stanovnika na svijetu.

Postrojenje za vađenje plina u Kataru

Zahvaljujući plinu je Katar jedna od gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta

Na strani revolucionara

Posljednjih godina je Katar uglavnom imao ulogu posrednika u regionalnim sukobima, u Sudanu, na primjer, ili na jugu Libanona. Od početka Arapskog proljeća je njegova pozicija međutim ojačala. U libijskom sukobu se Katar vrlo rano stavio na stranu Gadafijevih protivnika. Potpora Arapske lige zoni zabrane letova u libijskom zračnom prostoru dobivena je prije svega zbog pritiska Katara i Saudijske Arabije. Katar je čak svojim borbenim zrakoplovima sudjelovao u nadgledanju te zone. Ovaj emirat je bio i prva arapska država koja je priznala Nacionalno prijelazno vijeće u Bengasiju. Emirat je pomagao pobunjenicima i u prodaji libijske nafte. Osim toga, katarska vojska je obučavala pobunjenike i opskrbljivala ih oružjem. Ta politika se isplatila: danas Katar uspješno trguje s novom libijskom vladom.

I u sirijskom konfliktu se Doha stavila na stranu protivnika režima. Još u studenom 2011. godine Katar je inzistirao na suspendiranju sirijskog članstva u Arapskoj ligi. U međuvremenu katarski premijer i ministar vanjskih poslova šeik Hamad bin Jasim al-Tani traži da se intervencijom arapskih i međunarodnih vojnih jedinica zaustavi krvoproliće u Siriji.

Zemlja bez stranaka i bez parlamenta

Guido Steinberg

Guido Steinberg

Razloge za porast utjecaja Katara, smatra Guido Steinberg, stručnjak za Bliski istok njemačke Zaklade za znanost i politiku, treba tražiti prije svega u slabosti tradicionalnih političkih "teškaša" u regiji. Egipat ima pune ruke posla sam sa sobom i ne može ispunjavati tradicionalnu ulogu predvodnika. Saudijska Arabija pati od starosti i pomanjkanja vizije svoje političke elite, a Irak se još uvijek nije stabilizirao. Ovaj vakuum moći sada pokušavaju ispuniti Katarci, kaže Steinberg, ali istovremeno iznosi uvjerenje kako dugoročno gledano Kataru nedostaje političko-vojne težine da bi zauzeo mjesto vodeće sile u regiji.

Mnogi upućeni promatrači ionako ne vjeruju da Doha podržava revolucionare iz ljubavi prema demokraciji. Katar nije "vjerodostojan", tvrdi stručnjak za Bliski istok Hamadi el-Aouni s berlinskog Slobodnog sveučilišta (Freie Universität Berlin). Konačno, riječ je o zemlji, kaže, koja je sve samo ne demokratska. Vlastodržac Hamad bin Kalifa al-Tani vodi zemlju od 1995. godine. Na vlast je došao tako što je pučem (bez prolijevanja krvi) svrgnuo s trona svoga oca. Zemlja ima samo takozvano "konzultativno vijeće" čije članove imenuje sam emir. Nema ni parlamenta niti političkih stranaka.

Katarski emir Hamad bin Kalifa al-Tani

Katarski emir Hamad bin Kalifa al-Tani ne pomaže revolucionare iz ljubavi prema demokracije, već iz vlastitog interesa

"Emir nije demokrat, on demokratskom retorikom želi samo pridobiti Zapad za svoju politiku u regiji", smatra i Guido Steinberg. Al-Tani je doduše podržavao demokratske pokrete u Libiji, Egiptu i Tunisu, ali kada je val tih pokreta prešao i na Kataru susjedni Bahrein, emir se očito prepao pa ga je pomogao krvavo ugušiti.

Utočište za islamiste

Očito je da Katar pokušava profitirati od Arapskog proljeća. Pritom Doha pruža prije svega podršku islamističkim snagama iz okružja Muslimanske braće. Ova suradnja ima tradiciju: još od početka 1990-ih Katar pruža islamistima utočište. Pružio ga je i libijskom islamistu Aliju Salabi koji se sada vratio u Libiju. Poznati egipatski televizijski propovjednik Youssef Qaradawi živi u Kataru kao i vođa Hamasa Kaled Mešal. "Katar i Saudijska Arabija zauzimaju se za islamizaciju arapskih država", tvrdi stručnjak za Bliski istok Steinberg. To potvrđuju i pritužbe predstavnika libijskog Prijelaznog vijeća koji se žale da sada pomoć od Katara dobivaju prije svega islamisti. Stoga su mnogi protivnici islamista u Libiji, Tunisu i Egiptu postali i protivnici Katara, upućuje Steinberg.

Iran i Katar povezuje - plin

Iran i Katar povezuje - plin

I Iran je neprijateljski nastrojen prema Kataru zbog politike Dohe. Konačno, Teheran je najvažniji saveznik sirijskog režima u regiji. "Ako se pokaže da će Katar većim količinama oružja opskrbljivati sirijske pobunjenike i ako se Iran bude morao više pomučiti kako bi sirijski režim ostao na vlasti, neće se moći izbjeći veći sukobi", tvrdi Guido Steinberg. Do sada je katarsko vodstvo uvijek uspijevalo izbjeći provokacije velikog susjeda. Katar s Iranom dijeli najveće plinsko polje na svijetu, pa su ove dvije zemlje ovisne o dobroj suradnji.

Katar s druge strane računa i s pomoći od američke vojne nazočnosti u zemlji. Od 2003. godine najveća američka zračna baza u regiji nalazi se u katarskom Udaidu. Jedno je, uza sva pitanja, izvjesno: novi politički angažman Katara u regiji je opasan hod po žici.

Autori: Nils Naumann/Dunja Dragojević

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva