1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Katalonija - regionalni izbori s nacionalnim značajem

Katalonski nacionalisti će izbore za regionalni parlament regije pretvoriti u glasanje o neovisnosti Katalonije. Ako osvoje najviše glasova, neće oklijevati započeti pripreme za otcjepljenje od Španjolske.

Službeno se ove nedjelje (27.9.) održavaju izbori za novi katalonski parlament. Ali, nacionalisti koje predvodi Artur Mas, iskoristit će ih kao izjašnjavanje građana o neovisnosti Katalonije i njezinih 7,5 milijuna stanovnika. Mas je formirao separatističku koaliciju – ukoliko ona dobije 68 ili više posto u parlamentu sa 135 mandata, pokrenut će proces otcjepljenja koji bi trebao biti završen 2017.

"Suočeni sa svim pritiscima čiji je cilj osujetiti ovaj projekt mira i demokracije, moramo pokazati da glas i odluka katalonskog naroda vrijede više od snaga koje mobilizira Madrid”, rekao je Mas u govoru održanom u Manresi. Vlada u Madridu čini sve da bi spriječila otcjepljenje Katalonije – taj sukob je državi donio najtežu političku krizu posljednjih godina. Premijer Mariano Rajoy je odlučan boriti se protiv separatističkih inicijativa i sudskim putem, s argumentom da su one protuustavne.

Mariano Rajoy

Mariano Rajoy

"Ne treba nam nova diktatura"

Premijer ne propušta priliku naglasiti kako separatisti ne predstavljaju čitavu Kataloniju te da "većina Katalonaca voli svoju zemlju i ne želi biti odsječena od nje". Independisti tvrde da španjolska država na ulaže dovoljno u njihovu regiju kao i da su katalonski jezik i kultura na meti represije. "Nadamo se da ćemo osvojiti većinu i da će nam španjolska vlada dati neovisnost, pustiti nas da postanemo slobodna zemlja", kaže za DW Juan Roura Sanchez, metalski radnik koji je 11. rujna sudjelovao u prosvjedima stotina tisuća ljudi koji su na ulicama Madrida zahtjevali neovisnost Katalonije. "Osjećamo bijes i nemoć i ovo liči na diktaturu. Jednu smo već imali i nova nam ne treba", dodaje Sanchez.

"Posebni izbori"

Rezultati zadnjih anketa ukazuju da bi Masova koalicija (Junts per Si, Jedinstveno za DA) mogla osvojiti većinu. Možda će joj za to biti potrebna i podrška lijevoradikalna koalicija (CUP). "Ovo su posebni izbori", kaže za DW sociolog Josep Lobera s Autonomnog sveučilišta u Madridu: "Jedino o čemu se govori u vezi s njima je bi li trebalo proglasiti neovisnost ili ne. Sva ostala pitanja su u drugom planu."

Pripreme za posebne izbore

Pripreme za "posebne izbore"

Masova koalicija je priopćila da će, ukoliko pobijedi na izborima, odmah početi s formiranjem novih katalonskih institucija i pisanjem novog ustava. Prema tom planu, Katalonija bi mogla steći punu neovisnost u periodu između šest i 18 mjeseci od održavanja izbora. O ustavnosti takvih mjera će svakako odlučivati sudovi i vjerojatno će ih oni osporiti. U studenom 2014. Mas je već održao jedan

referendum o neovisnosti Katalonije

koji je nazvan "neslužbenim" – jer ga je Ustavni sud proglasio nelegalnim. Nešto više od 80 posto glasača je tada bilo za neovisnost, iako je zbog odluke Ustavnog suda izlaznost bila niska. Kritičari ideje o neovisnosti smatraju da bi otcjepljenje imalo puno loših strana, na primjer, da bi neovisna Katalonija mogla biti izbačena iz Europske unije.

I trener Bayerna, Katalonac Pep Guardiola je glasao na neslužbenom referendumu u studenom

I trener Bayerna, Katalonac Pep Guardiola je glasao na "neslužbenom" referendumu u studenom

Financijski rizici

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Junker je rekao da bi se to moglo stvarno dogoditi. Odgovarajući na pitanje konzervativnog europarlamentarca Santiaga Fisasa, on je naglasio: "Niti jedan regionalni parlament ne može osporiti nacionalni ustav." Nedavno su se i njemačka kancelarka Angela Merkel i britanski premijer David Cameron slično izjasnili.

U završnoj fazi predizborne kampanje, pod povećalom su se našle i ekonomske posljedice eventualne neovisnosti. Guverner Španjolske središnje banke Luis Maria Linde upozorio je da bi izlazak iz Europske unije donio Kataloniji neželjene monetarne i financijske efekte. "Katalonija bi automatski izašla iz eurozone", rekao je. "Ako bi došlo do ozbiljnih tenzija, moglo bi doći i do zamrzavanja novčanog depozita – kao što smo već vidjeli u Latinskoj Americi i Grčkoj." Nedavno su dvije udruge španjolskih banaka objavile zajedničku izjavu u kojoj su takođe nabrojani rizici koje bi Kataloniji donijela neovisnost – u njih spadaju isključenje iz eurozone, pravna nesigurnost i odbijanje da joj se dodjeljuju krediti.

Artur Mas

Artur Mas

Mas je na to optužio guvernera Španjolske središnje banke i druge dužnosnike u Madridu da šire strah po nalogu vlade. "Mi smo u 21. stoljeću, a ne u srednjem vijeku", rekao je: "Oni jako dobro znaju da je u pitanju laž i jedina namjera im je da održe status quo i zastraše ljude, da utječu na birače."

Ne treba zaboraviti ni da se u Španjolskoj u prosincu održavaju opći izbori. Očekuje sa da će stranka premijera Mariana Rajoya PP u katalonskom parlamentu izgubiti veliki broj mandata koje bi mogla osvojiti unionistička stranka Sijutadans. Na tim izborima će po prvi put sudjelovati i ljevičarska stranka Podemos.

Pogledajte video 06:50

Katalonija - združenim snagama do neovisnosti

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic