1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Katalog mjera protiv poreznih grešnika

Teme ekonomskog rasta i zatvaranja „rupa“ kroz koje veliki koncerni zaobilaze plaćanje poreza, glavne su teme na konferenciji ministara financija u australskom gradu Cairnsu. Na dnevnom redu je i odnos prema Rusiji.

Iako se ministri financija na konferenciji u australskom Cairnsu, sazvanoj uoči velikog sastanka na vrhu G20 u studenom u Brisbaneu, ne bave temom krize u Ukrajini, sukob s Rusijom se ipak osjeća i kao da “lebdi u zraku”. Osnovno je pitanje – Treba li Vladimir Putin biti pozvan na sastanak na vrhu zemalja G20 u studenom u Brisbaneu? Mišljenja su različita.

Australski ministar financija Joe Hockey, domaćin konferencije u Cairnsu u početku je bio protiv poziva Putinu. No, sada je promijenio mišljenje. Putin bi prema njegovom mišljenju, trebao biti pozvan i trebao bi doći. „Savjetovali smo se s čitavim nizom zemalja i na kraju došli do zaključka da ćemo Putina pozvati i da naravno očekujemo njegov dolazak. Na koncu, Rusija je članica grupe G20“, izjavio je Hockey.

„Ukinuti sigurne luke utajivačima poreza“

Zatvoriti rupe kroz koje mnogi još uvijek uspiju ne plaćati porez na dobit i tema ekonomskog rasta – glavne su teme ovog vikenda na konferenciji ministara financija. Što se utaje poreza tiče, s time u svezi je OECD prikazao svoj najnoviji katalog s 15 točaka prijedloga vezanih za spriječavanje utaje poreza kod velikih, međunarodnih poduzeća. Glavni tajnik ove organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Angel Gurria objasnio je kako nije riječ o mjerama prema kojima bi ubuduće u svim zemljama bile uvedeni jednaki postoci za plaćanje poreza. „Svaka zemlja o tome treba odlučivati sama. Ovdje se radi o mjerama koje bi trebale spriječiti mogućnost skrivanja poreznih „grešnika“ u nekim sigurnim lukama gdje ne moraju plaćati porez. Ovdje se radi i o poduzećima koje pojedine zemlje privuku k sebi ali pri čemu je odmah jasno da ta poduzeća u tim dotičnim zemljama zapravo nisu nimalo aktivna“, kaže Gurria.

Joe Hockey, australski ministar financija

Joe Hockey, australski ministar financija

On dodaje kako je riječ o pravednosti i povjerenju. “Ove mjere su zajednički projekt G20 i OECD-a kojim mi pokušavamo nešto učiniti protiv agresivne prakse velikih poduzeća pri čemu ona svoju dobit jednostavno prenose u zemlje u kojima se plaća manji porez. Ovakav praksa uništava porezne sustave, šteti vlastima, spriječava razvoj i uništava povjerenje građana”, dodao je on.

Koliko razvoja i odakle?

Što se pak teme gospodarskog rasta tiče, ministri bi u studenom trebali raspravljati o visini potrebnog rasta. U veljači na sastanku na vrhu G20 u Sydneyu su ministri dogovorili rast od dva posto za slijedećih pet godina kao i pojačanje konjunkture, plus od oko dva bilujuna dolara te povećanje broj radnih mjesta prije svega za mlade ljude.

Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble s time u svezi je još u veljači izrazio svoje sumnje. „Ekonomski rast se ne može dogoditi samo tako, „na narudžbu““, rekao je on i do danas je ostao pri ovom mišljenju. Njemačka će se usredotočiti na privatne investicije i nije spremna povećati državne izdatke. Naime, upravo to od Njemačke traže druge zemlje članice G20 jer kako navode – to od Njemačke traži i Međunarodni monetarni fond.