1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Karneval - ne samo konfeti i maske

U Njemačkoj, osobito u Porajnju Ženskim fašnikom danas počinje finale ovogodišnjeg karnevalskog doba koje će kuluminirati u ponedjeljak velikim povorkama. Puno je onih koji uzapravo žive od petog godišnjeg doba - kako se u Njemačkoj zove karnevalsko razdoblje koje traje od 11. studenog do Pepelnice. Koliko se novca može zaraditi na raspoloženim karnevalistima ili prije valja postaviti pitanje jesu li karnevalisti uopće još raspoloženi za trošenje?

Karneval - i važan gospodarski događaj

Karneval - i važan gospodarski događaj

Vrijeme ludovanja u jednoj od najvećih njemačkih trgovina karnevalskom opremom, "Karnevalswierts" u Kölnu. 13 blagajni potpuno je zakrčeno. Dnevno ovamo dođe od 5 do 10 tisuća ljudi i uoči karnevala kupuju kostime i modne dodatke. No, sam vrhunac tek slijedi, kaže poslovođa Frank Schröder:"Zapravo, rekao bih da je promet najveći tri dana uoči ženskog fašnika. Tada su ljudi u pravom raspoloženju i onda dolaze i oni koji u posljednji trenutak odlučuju o tome koju će masku i kostim odabrati."


U prosjeku, svaki karnevalist za svoj kostim potroši od 40 do 60 eura i na tome nikada ne štedi. U ovoj trgovini nema ni traga poslovičnoj njemačkoj opreznosti pri kupovanju.

Frank Schröder naglašava:"Primjećujem da su ljudi prilično frustrirani, i baš zato slave još više. Karneval je definitivno područje na kojem se inflacija uopće ne osjeća."

"Karnevalswierts" za vrijeme karnevala ostvari oko 70 posto svog godišnjeg poslovanja, no od karnevala ne žive samo proizvođači i prodavači kostima. Čitava industrija koja ga prati u ovom bi periodu trebaa ostvariti nekoliko milijardi eura. Sigrid Krebs iz organizacijskog odbora karnevala u Kölnu kaže:"Mi ne raspolažemo tim brojkama i ne možemo procijeniti kolika će zarada biti. No, točno je da je karneval za naš grad vrlo važna stvar. Od njega profitira turizam, gastronomija, trgovina...jer svi oni koji ga slave, odlaze i frizeru, voze se taksijem, troše novce u restoranima...Jednostavno, pripremaju se za tu veliku feštu."

Kod karnevalske kupnje, ljudi ne paze na novce, potroše od 100 pa čak i do 600 eura...Ponekad nešto više, ponekad nešto manje. Brojna karnevalska društva žale se na prazne dvorane. Grupa "Tafaba" iz Kölna morala je otkazati svoju zabavu jer nije bilo dovoljno odaziva. Sigrid Krebs kaže:"Tu i tamo zna se dogoditi da je poneka dvorana nešto praznija, to smo i mi primjetili. No, to ima veze i s činjenicom da karneval ove godine vrlo kratko traje. A to pak znači da je ljudima na raspolaganju samo jedna plaća i da imaju samo 4 tjedna u kojima mogu posjećivati zabave i plesove."

Karnevalska se društva moraju boriti za opstanak, upravo kao i poduzeća. No, ponekad zaista nema razloga za zabrinutost, smatra Sigrid Krebs:"Neki i pretjeruju u svojem nezadovoljstvu. Za čitavo vrijeme karnevala, a stvarno sam bila posvud, nisam nikad sjedila u polupraznoj dvorani, tek se ponekad znalo dogoditi da su prazni bili zadnji redovi."