1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Karlo Veliki: moć, umjetnost i blago

U Aachenu, omiljenoj rezidenciji Karla Velikog, otvorena je izložba koja se sastoji od tri dijela. Ona govori o tome zašto je vladar bio toliko značajan za njemačku i europsku povijest.

28. siječnja prije 1200 godina Karlo Veliki umro je u Aachenu. Kralj Franaka iz dinastije Karolinga, prvi car nakon sloma zapadnog rimskog carstva, neki čak kažu: prvi Europljanin. "Ali kakve ja veze imam s tim? Zašto bih danas gledao izložbu o monarhu u potpuno nedemokratskim strukturama, koji je odrastao uz ratove?"

To nije pitanje nekog prolaznika koji se dosađuje, već pitanje Franka Pohlea, profesora povijesti i kustosa izložbe "Mjesta moći". On smatra kako su povijesne izložbe koje nemaju veze sa sadašnjošću zapravo promašene. I zbog toga je na završetku izložbe mogao postaviti interaktivnu igru.

Ausstellung Karl der Große Statue vom Aachener Marktbrunnen

Karlo Veliki - neki kažu prvi Europljanin

Posjetitelji tamo mogu pogađati i glasati: Trebamo li i danas takva mjesta moći? Može li se danas uopće pozicionirati moć? Ili se odavno povukla u pravcu digitalnih medija, google-a i facebook-a? To su pitanja koja danas postavljamo. Međutim prije 1200 godina pitanja su bila: Tko je na vlasti? Kako točno izgleda? Jer kada je Karlo Veliki započeo vladavinu, morao je prvo doći do moći.

Stanka u obilasku rezidencija

Karlo je postavio znakove, jer tako je stvarao mjesta moći. Aachen je bio najznačajniji među njima. Čitava mreža rezidencija i kraljevskih imanja preplavila je zemlju. Ali u mnogo slučajeva to nije bilo puno više od kamene kuće s nekoliko seoskih nastambi naokolo i crkvom u središtu. Njegova brojna putovanja - više puta je bio na putovanju oko svijeta - odvela su ga na dvorove mnogih drugih vladara. "Upoznao je palače langobardskih kraljeva u Italiji.

Karl der Grosse Macht Kunst Schätze Ausstellung in Aachen Oktogon

Aachenska katedrala, često zvana i Carskom katedralom

Bio je u posjeti kod pape u Lateranu, upoznao je palaču Theoderich u Raveni, procjenjuje Frank Pohle. Karlo je upoznao jedan sasvim drukčiji oblik reprezentacije, u odnosu na ono na što je bio navikao u svojoj rezidenciji. Izaslanici su izvještavali o rezidenciji cara Bizanta i kalifatskoj palači. Ovaj monarh je shvatio koliko su važna mjesta moći. On razvija arhitektonski program: "Da bi bio na istoj razini, prvo mi je potrebna arhitektura u kamenu- i to u antičkim proporcijama- drugo stupovi i lijepi kapiteli, treće mramor na podu, četvrto mozaici na zidu. I onda ako još nešto lijepo bude za dvorsku kapelu, to će biti odlično." Krunidba njegovog veličanstva i posvećenje cara od strane pape na Božić 800. godine režirano je svjesno, jer njegova je moć trebala biti prikazana kao božanska priroda, provjerena kroz crkvenog poglavara i prenesena rođenjem, pojašnjava Frank Pohle. "A u sumnji provedena mačem. Karlu se također predbacivalo da je bio nalogodavac više političkih ubojstava." Oko toga nije moglo biti spora, jer za tadašnja gruba vremena to ne bi bilo neobično, zaključuje kratko Pohle.

Karlovo shvaćanje moći

To da će svoje pravo na moć provesti uz pomoć mača, za njega kao kršćanskog vladara nije bila neka šteta, kaže Rudolf Schieffer. "Zajednički nazivnik je s Karlovog aspekta da su svi njegovi podanici kršteni kršćani. To prije svega u Sachsenu igra važnu ulogu. Misao poveznica nije samo etničko-franačka već je kršćansko -religiozna. "Karlo izgrađuje svoju moć tako što uvodi novu administraciju, utemeljuje jedinstvenu pravnu bazu, reformira obrazovni sustav. U konačnici uvodi jedinstvo platežno sredstvo, takoreći prototip eura: denar. Dvanaest denara su jedan šiling, 20 šilinga jedna funta. To je u Engleskoj vrijedilo sve do 1971. godine. Po tome se vidi koliko dugoročne su zapravo bile posljedice", naglašava Schieffer.

Ausstellung Karl der Große Modell die Pfalz Karls des Großen

Model carske rezidencije

Program ujednačavanja raste: Karlova vladavina toliko je učvršćena da si može dopustiti da do kraja 790. godine više ne mora stalno putovati. "Može se pouzdati u to da će biti dovoljno informiran i da će ljudi dolaziti kod njega u Aachen. "To je pokazalo Karlov izvanredni položaj u ranosrednjovjekovnoj povijesti, procjenjuje povjesničar. Njegov kolega Pohle u pretvaranju Aachenske rezidencije u mjesto moći vidi nasilnu političku i kulturnu snagu. "To što on više ne mora osobno biti nazočan u svakom žarištu, da je dovoljno da pošalje svoje izaslanike i da se njih ne poubija već ih se prihvaća - to je snaga koju je Karlo dosegnuo za svoje dugogodišnje vladavine."

Karlova karizma danas

Ipak nakon njegove smrti to je postala prošlost. Unuci i praunuci nemaju Karlovu veličinu. "Ali mora se reći da se dugoročno nije moglo vladati tako velikim carstvom sa srednjovjekovnim sredstvima", rezimira Schieffer. Nije čudo da je Karlo i njegovim suvremenicima i ljudima nakon njih djelovao poput titana. Već ubrzo nakon njegove smrti 814. godine on je postao idealni vladar. 1165. godine proglašen je svetim na traženje Friedricha Barbarosse.

Ali pritom su vrlo svjetovne stvari ostale u naslijeđe iz vremena Karolinga. Npr. računalna tipografija Times New Roman, koja svojim imenom upućuje na Karla Velikog. Ili titule u strukturama vlasti koje su bile i jesu primjerice u Francuskoj, Njemačkoj ili Velikoj Britaniji. A njemačka i europska povijest bez Karla Velikog zasigurno bi se odvila sasvim drukčije.

Preporuka uredništva