1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Karimov postaje nervozan

Uzbekistanski predsjednik Islam Karimov u krvi je ugušio prosvjede na istoku svoje zemlje. Dok službeni izvori barataju brojkom od 169 poginulih, oporbene stranke tvrde da je u Andižanu ubijeno najmanje 750 ljudi, među njima i veći broj žena i djece.

Andižan, 13. svibnja 2005.

Andižan, 13. svibnja 2005.

Pouzdanih informacija za sada nema, jer je čitavo područje od prošlog petka u okruženju uzbekistanskih snaga sigurnosti, no upućeni upozoravaju na mogućnost izbijanja novih nemira. U prilog tome govore i informacije da se na obližnjoj granici prema Kirgiziji okuplja sve više izbjeglica u strahu od represija režima.

Uzbekistanski predsjednik odmah je za izazivanje nemira u Andižanu optužio radikalnu islamističku organizaciju Hizb ut Tahrir (u prijevodu „Oslobodilačka stranka“) te je akciju snaga sigurnosti okarakterizirao kao antiterorističku. Voditelj ureda njemačke zaklade Friedrich Ebert u uzbekistanskom glavnom gradu Taškentu Reinhard Krumm pojašnjava:

„Hizb ut Tahrir želi uspostaviti kalifat i to argumentira time da sadašnji svjetovni režim stanovništvu nije u stanju osigurati minumum blagostanja, pravednosti i moralnih vrijednosti. Članovi tog pokreta smatraju da to mogu puno bolje. Zbog slabog obrazovanja stanovništva nastao je vakuum i zato nije mali broj onih koji slijede taj pokret.“

No, londonska središnjica te organizacije odmah je priopćila kako nema nikakve veze s događajima u Andižanu, a to potvrđuju i izvješća stranih novinskih agencija koje prenose da su demonstranti tražili „pravednost, slobodu i demokraciju“.

Jedno je sigurno: u Uzbekistanu se stanje opasno zakuhava. Karimov već 15 godina potpuno autokratski vlada zemljom i očigledno postaje nervozan s obzirom na nedavne promjene na vlasti u susjednoj Kirgiziji. No, državna je represija i prije bila nemilosrdna. Već i najmanja kritika režima dovoljna je da se završi u zatvoru. Međunarodne organizacije za ljudska prava već odavno optužuju Karimova za kršenje ljudskih prava i mučenja u zatvorima, u kojima se nalazi velik broj oporbenjaka.

Karimov je u Uzbekistanu uspostavio državni islam i svatko tko slijedi drugačija tumačenja Kurana od službenih smatra se državnim neprijateljem. Tako je za uhićenje u pojedinim slučajevima već bila dovoljna i predugačka brada. Organizacija za ljudska prava Human Rights Watch procjenjuje da se u uzbekistanskim zatvorima zbog vjerskih razloga nalazi najmanje 6.000 osoba.

Autoritarna vlast u Uzbekistanu još je više učvršćena nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine. Naime, Uzbekistan je imao važnu logističku ulogu u ratu u susjednom Afganistanu. Sjedinjene Američke Države proglasile su tu bivšu sovjetsku republiku svojim „saveznikom u borbi protiv terorizma“ i tamo stacionirale 1.500 vojnika. I 300 njemačkih vojnika u uzbekistanskom mjestu Termeš osigurava logističku potporu za međunarodne postrojbe u Afganistanu. Zbog tih strateških razloga Zapad već godinama podržava jednu zemlju u kojoj nema slobode medija, a dopušteno je postojanje samo onih političkih stranaka koje podržavaju Islama Karimova. Tako je bilo i na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, koje je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju okarakterizirala kao „nedemokratske“. Na njima nisu smjeli sudjelovati oporbeni kandidati. Uzbekistanski borac za ljudska prava Akram Šejmardov zato otvoreno upozorava:

„Amerika je uzbekistanski strateški partner, ali osim vojnog postoji i demokratski aspekt. Mi smatramo da i Amerikanci snose krivicu za događaje zbog bezuvjetne potpore ovom režimu.“