1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Karikaturom po židovima i holokaustu

Kao odgovor na karikature proroka Muhameda, koje su mnogi muslimani smatrali uvredljivima, u Teheranu je otvorena izložba karikatura o holokaustu.

U veljači su se zbog karikatura s Muhamedom palile i njemačke zastave

U veljači su se zbog karikatura s Muhamedom palile i njemačke zastave

«Želimo ispitati gdje za Zapad prestaje sloboda mišljenja», kaže direktor iranskog udruženja karikaturista, Madus Shodshai. On je suorganizator izložbe na kojoj se u glavnom iranskom gradu mjesec dana predstavlja preko 200 karikatura. Izbor je to s natječaja, koji je u veljači ove godine raspisao jedan iranski list.

Sve je, zapravo, kao na bilo kojoj drugoj izložbi u Teheranu. Naravno da se ne toči pjenušac – zbog islamske zabrane konzumiranja alkohola, ali tu su zato voćni sokovi i keksi. U pozadini svira band, dok publika zainteresirano šeta razgledajući slike. Novo je mjesto održavanja izložbe: u divno restauriranoj dvokatnici u centru grada smješten je Muzej palestinske suvremene umjetnosti, a otvoren je upravo crtežima s «Međunarodnog natječaja karikatura o holokaustu». Organizator izložbe je «Kuća karikatura», iznimno aktivan i živ centar iranskih karikaturista, koji pomaže iranskim umjetnicima na međunarodnim natječajima, poziva strane goste ili organizira radne izložbe. Na internetskoj stranici te udruge mogu se naći i imena dobitnika nagrada na natječaju koji je održan u Njemačkoj na temu «Fascinacija nogometom».

Odziv je bio golem

Sve je počelo time što je najveći iranski dnevni list Hamshari u veljači objavio natječaj za karikature o holokaustu.To je izazvalo brojne međunarodne prosvjede i šefovi tih novina više nisu bili baš sigurni da je to dobra ideja. Tu je uskočila «Kuća karikatura». Njezin direktor Masud Shodshai priča: «Nakon objave uvredljivih karikatura Muhameda u Danskoj počeli smo raspravljati o holokaustu – i naišli na dva pitanja. Prvo: Gdje Zapad vidi granice slobode mišljenja? I kao drugo, kako to da na Zapadu karikaturisti mogu vrijeđati proroka Muhameda, a kažnjavaju se kad tematiziraju holokaust?»
Natječajem se htjelo razbiti ono što se u Iranu smatra zapadnjačkim tabuom, negiranje holokausta. Na njega su poslana 1193 rada iz 61 zemlje – od toga su izabrane 204 slike, koje se sada mogu vidjeti na izložbi. 24. kolovoza bit će objavljeni pobjednici. Prva je nagrada dotirana s 12.000, druga s 8.000, a treća s 5.000 američkih dolara. Usporedbe radi, 12.000 dolara u Iranu su dvije prosječne godišnje plaće.

"Holokaust je prenapuhan"

Jedan crtež koji visi odmah na ulazu možda najbolje predstavlja ideju organizatora: vidi se ruka s Davidovom zvijezdom, koja drži ogroman balon s natpisom holokaust. S lijeve strane prilazi joj druga ruka s natpisom Iran koja drži dugu iglu i samo što nije probušila balon.
Postoji cijeli niz slika kojima se želi raskrinkati «mit holokausta», no zapravo dominira jedna druga tema: sudbina Palestinaca. Tako se na primjer na jednom crtežu vidi mrtvački sanduk koji židovi nose na grob. Sa strane su tri otvora za pucanje iz kojih se gađaju Palestinci. Ta karikatura zorno pokazuje što se u Iranu – ali ne samo u Iranu – smatra «zloupotrebom holokausta». Izrael koristi holokaust kako bi moralno opravdao ubijanje i mučenje Palestinaca.
Treći motiv je izjednačavanje izraelske politike s politikom njemačkih nacionalsocijalista. Na jednoj slici Hitler zatvara Palestinca s Davidovom zvijezdom u jedan koncentracijski logor. Na drugoj Hitler proviruje iz jednog izraelskog tenka koji razara palestinske kuće. Tako ova izložba odražava točno tri najvažnija elementa na koja se oslanja anticionizam, odnosno antisemitizam širom svijeta. Granica između negiranja izraelskog prava na državu i otvorene mržnje prema židovim je propusna i ne može se jasno povući.

Neznanje i slijepa mržnja

No, posjetiteljima se izložba sviđa: «Meni se na primjer sviđa crtež s Kipom slobode u New Yorku. On pokazuje kako Zapad stalno govori o slobodi, ali ni sam u nju ne vjeruje», kaže jedna mlada studentica. Ako se uopće nešto kritizira, onda je to zašto se u karikaturama židovi ne napadaju još oštrije.
Nakon izložbe ostaju prvenstveno dva dojma – kao prvo, jasno je da se ne radi o crtežima "našvrljanim" na brzinu, nego o radovima vrlo talentiranih umjetnika koji svoju nadarenost koriste u zastrašujuće svrhe.
Drugo je duboka zabrinutost zbog osjećaja da se postavljanje jedne ovakve izložbe i mirno razgledanje smatra potpuno normalnim i samo po sebi razumljivim. Ljudi očito nemaju pojama o holokaustu, a oni koji možda nešto malo i znaju o sustavnom uništavanju židova, puštaju da ih vodi mržnja prema Izraelu. Te osjećaje dodatno raspiruju i instrumentaliziraju političari oko predsjednika Ahmedinedžada.
Na ulazu u zgradu visi plakat na kojem je krivo napisano «holokaust» - nedostaje slovo «a». Ni toliko se u Iranu ne zna.