1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Karikaturisti s granicama u glavi

U petak (13.4.) počinje proces protiv islamističkih ekstremista koja su namjeravali napasti redakciju danskog lista "Jyllands-Posten" zbog karikature o Muhamedu. Ali od onda niti karikature nisu više iste.

Zgrada u kojoj je smještena redakcija "Jyllands-Postena" u Kopenhagenu je osigurana kao zona najviše sigurnosti. Brojne pregrade, detektori metala i čuvari bi trebali zaustaviti one koji nisu poželjni u redakciji. Najveći danski list ima neprijatelja i više nego dovoljno: jer upravo je on koji je u jesen 2005. objavio karikature proroka Muhameda i time izazvao poplavu prosvjeda. U više muslimanskih zemalja su izbile nasilne demonstracije u kojima je poginulo 150 osoba.

Prosvjednici u Indoneziji trgaju zastavu Danske (arhiv)

Karikatura je izazvala bijesne reakcije protiv Danske u mnogim muslimanskim zemljama.

Dnevni list i karikaturist Kurt Westegaard koji je nacrtao proroka Muhameda sa turbanom u obliku bombe su u Danskoj postali nešto kao ikona mržnje za radikalne islamiste. Uvijek iznova su u posljednjim godinama bili cilj prijetnjama i planova napada. Ovog petka počinje suđenje protiv četiri ekstremista koje tužilaštvo optužuje kako su planirali krvoproliće u redakciji lista prije dvije godine. Optuženici potječu iz raznih arapskih zemalja i spadaju u, policiji poznatoj, skupinu ekstremista.

Raste pritisak na karikaturiste

Anders Jerichow je mogao biti u zgradi za vrijeme tog planiranog napada. Ugledni vanjskopolitički reporter radi za list Politiken istog izdavača kao i Jyllands-Posten. On je objavio knjigu naslovljenu "Karikaturisti u globalnom minskom polju". Tri mjeseca je putovao po svijetu, između ostalog u Aman, Delhi i u Pariz, kako bi istražio okolnosti života i rada karikaturista u svojevrsnom "post-Muhamedovom" razdoblju.

Karikatura Sakuraija

Sakuraijeva karikatura: 'Ne brini, naviknut ćeš se, kažem ti...'

U svojoj knjizi Jerichow dolazi do zaključka kako je ozbiljno narastao pritisak na političke karikaturiste nakon prosvjeda protiv karikature o Muhamedu. Pri tome karikaturisti žive opasnije nego sami novinari, jer je njihov posao da zaoštre temu - pa tako su i neugodniji za vlasti. I predstavnici drugih vjerskih skupina i političari pokušavaju omesti njihov rad, ali strah od mogućih posljedica uzrokuje i autocenzuru među karikaturistima. To se ne zbiva samo u arapskim zemljama, nego i u Europi.

"Granice u glavi"

I u Njemačkoj karikaturisti su u međuvremenu oprezniji kad je tema islam. Heiko Sakurai je karikaturist koji radi za listove poput Die Welt ili Financial Times Deutschland. Ne želi baš reći da cenzurira samog sebe, ali priznaje kako je posljednjih godina postao oprezniji.

"Mislim da su prosvjedi protiv karikatura o Muhamedu bila svojevrsna prekretnica. Kad skiciram karikaturu, naravno da razmišljam, kakve posljedice može imati. Idem li predaleko? Jesam li dovoljno oštar? Od spora oko tih karikatura o određenim temama si još više postavljam ta pitanja, zato jer u glavi imam i osjetljivost tih pitanja." Kao primjer navodi svoje karikature nakon skandala o spolnom zlostavljanju u katoličkoj crkvi prije dvije godine koje je crtao mnogo opuštenije, nego kad je tema islam.

Karikatura Sakuraija

Sakuraijeva karikatura: 'Dolazi li kancelarka na razgovor?' 'Ne, to je redakcijski posjet našem karikaturisti.'

Samocenzura u redakcijama

Usprkos zaklinjanja glavnih urednika u slobodu mišljenja dok su trajali prosvjedi protiv karikatura, i u redakcijama se osjeća veći strah "prihvatiti" se nekih tema. Heiko Sakurai je još jednom pogledao neke objavljene karikature sa temom islama prije incidenta sa karikaturama u danskom listu i priznao: "Kod nekih sam pomislio, ta je stvarno žestoka. Ne znam, da li bi ona i danas bila objavljena."

Jer, promijenila su se pravila po kojima izdavači ocjenjuju neku karikaturu. "Sloboda mišljenja je kod nas široko rasprostranjeno temeljno pravo. Ali ipak se mora raspravljati i o njenim granicama", smatra Teresa Naab, stručnjakinja za medije iz Hannovera. Spor oko karikatura o Muhamedu je bio povod za takvu diskusiju, ali i karikaturisti moraju misliti o tome, koji stavovi o islamu se mogu predstaviti, a koji ne.

Obraniti slobodu crteža

Sakurai osobno još nikada nije imao problema s prijetnjama zbog svojih crteža. Ali zna i za njemačke karikaturiste koji su doživjeli neugodnosti. Na primjer, uoči Svjetskog nogometnog prvenstva je jedan njegov kolega nacrtao nogometnu momčad Irana kao skupinu napadača-samoubojica s pojasom eksploziva na tijelima.

Zapravo tema nisu bili sportaši iz Irana, nego razmišljanje Berlina da za vrijeme tog sportskog natjecanja u Njemačkoj zaduži i vojsku da se skrbi za sigurnost. Ali je karikatura duboko pogodila Irance, kako u toj zemlji, tako i one koji žive u inozemstvu. Karikaturist je primio brojne prijetnje i morao je nestati na neko vrijeme. "To me je šokiralo", priznaje Sakurai. Ali usprkos tome se želi boriti za slobodu koju ima dok radi karikature - makar to može ponekad biti opasno.

Autoportret Sakuraia: do grla 'u tinti'

Autoportret Sakuraia: do grla 'u tinti'

Preporuka uredništva