1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Karahasan: "Ne demonizirati Karadžića, Šuška, Tuđmana…"

8. svibnja 2010

Bosanskohercegovački književnik Dževad Karahasan objašnjava zašto smatra da Radovan Karadžić nije čudovište, zašto ne treba demonizirati ni njega ni Mladića, Šuška ili Praljka, ali i što misli o današnjoj Europi.

https://p.dw.com/p/NJCK
Dževad Karahasan
Dževad KarahasanFoto: DW

Dževad Karahasan je bosanskohercegovački književnik, esejist, dramaturg; predavač na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gradski pisar u austrijskom Gracu, te gostujući profesor na različitim europskim sveučilištima. Dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada, njegova djela su prevođena na brojne jezike: od „Istočnog diwana“, preko kratkog romana „Sara i Serafin“, do „Izvještoja iz tamnog vilajeta“. On je, kako i sam potvrđuje, više čitan i poštovan svugdje nego u samoj BiH. U samoj domovini jedan njegov intervju, koji je dao njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung (23.07.2008.) nakon uhićenja Radovana Karadžića naišao je na velike osude. Karahasan prvi put, u razgovoru za DW, progovara o svojim tada izrečenim stavovima.

"Karadžić je žrtva povijesti"

DW: Prije dvije godine ste izazvali veliku ljutnju u javnosti nakon što su mediji prenijeli Vaš intervju iz Frankfurtet Allgemeine Zeitunga koji ste dali neposredno nakon uhićenja Radovana Karadžića. U tom intervjuu ste rekli da je Radovan Karadžić žrtva povijesti.

KARAHASAN: "Naravno da jeste. Jer najstrašnija i najveća opasnost koja nam prijeti jest da Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Gojka Šuška, Slobodana Miloševića, Franju Tuđmana, Slobodana Praljka, itd. demoniziramo i pretvorimo u čudovišta. Nitko od njih nije čudovište. Svi su oni živjeli u povijesti, a svi mi dok živimo u povijesti jesmo i njen proizvod, dakle žrtve. To što je Radovan Karadžić postao žrtva svoje ambicije da povijest i oblikuje je njegov problem. Ali on je, naravno, i žrtva povijesti. Da nije bilo povijesti ovakve kakva se nama dogodila on ne bi postao zločinac. Proveo bi normalan ljudski život u svom susjedstvu.

Radovan Karadžić pred Haškim tribunalom
Radovan Karadžić pred Haškim tribunalomFoto: AP

„Karadžić nije čudovište, on je čovjek“

Drugo, što je meni prigovoreno je to što sam rekao da je on čovjek. On jest čovjek! I moj problem i jeste u tome što je on čovjek kao i ja i Vi. On je moj brat-čovjek. On govori nešto i o meni. To što se svaka budala, poluobrazovana, veoma rado proglasi nepogrešivim uzorom, melekom, mene ne obavezuje. Moj problem jest u tome što ja znam da Radovan Karadžić govori i o meni. Ako ništo drugo govori da sam j ja mogao postati nešto takvo.

Treće što mi je prigovarano jest da odbijam bilo koga uzimati slobodno od etičkih kriterija. Radi se o tome da onog momenta kad smo etička mjerila uskratili Radovanu Karadžiću mi smo ostali bez njih. Dok živimo kao ljudi mi smo etička bića, dok smo etička bića moramo druge ljude vidjeti kao takve, kao ljude. U krajnjoj liniji, znate, to je bio nesporazum između pisca i ljudi koji rado sude. Ja sam pisac. Moj posao je da razumijem, a ne da sudim. Uspaljena rulja koja se na mene obrušila želi suditi. Njih ne zanima razumijevanje jer oni vjeruju da posjeduju istinu.“

Na sljedećoj stranici: o jaranskoj estetici u BiH i o teškoći uspjeha u vlastitoj sredini

Jaranska estetika u BiH

DW: Gospodine Karahasan, još uvijek veću pažnju privlačite u inozemstvu, nego u samoj BiH. Čime to objašnjavate?

Karahasan u razgiovoru s našom novinarkom
Karahasan u razgiovoru s našom novinarkomFoto: DW

KARAHASAN: "Mislim da zato postoje dva objašnjenja. Jedno objašnjenje je to da u nas vlada jaranska estetika. Pod jaranskom estetikom podrazumijevam da je mnogo važnije hvaliti svog jarana, nego nekoga koga ne poznajete, ko vam je nesimpatičan. Jer ako se želite baviti nekim ko vam nije jaran onda morate govoriti o njegovom djelu, a jarana hvalite i ako ga niste čitali. Jaran je uvijek dobar. Dakle jaranska estetika je uvjerenje, pokušaj da se umjetnost, kulturni pogon, privatizira, da se sebe svede na centar svijeta.

Karahasan kao gost književnika Navida Kermanija na tribini Litererni salon u Kölnu (06.05.2010.)
Karahasan kao gost književnika Navida Kermanija na tribini Litererni salon u Kölnu (06.05.2010.)Foto: DW

Drugo objašnjenje je da se, naravno, uvijek najteže prolazi kod svoje kuće. Sarajevo je grad koji je uvijek bio ekstremno nepovjerljiv, sklon skepsi i ruganju. Ja to, kao osobinu Sarajeva, jako volim. Sarajevo je grad koji ne trpi idole. I to se meni jako sviđa. Osim toga meni je mnogo više stalo do toga da u Sarajevu kotiram kao profesor, kao čovjek koji voli zaigrati nogomet, kao susjed, nego kao neka književna pojava."

Na sljedećoj stranici: Može li Bosna biti uzor za Europu i ako da u čemu?

Bosna kao uzor za Europu

DW: Kakav je Vaš dojam o tome na koji način Europljani doživljavaju danas BiH?

KARAHASAN: "Meni se čini da još uvijek u Evropi ima i ljubavi i interesa za Bosnu i želje da se ta lijepa, komplicirana zemlja razumije. Ima čak iskrenog nastojanja u tom smislu. Ja se trudim da slika Bosne, koju ja nudim, bude koliko-toliko objektivna. Zaista ne pokušavam prodavati idilične slike. Pokušavam govoriti objektivno i iskreno i o nedostacima i o prednostima Bosne. Čini mi se da se pomalo formira jedna ipak ozbiljnija slika nego što je bila u ratu. Kod mene je bila strašno duboka želju da sliku Bosne oslobodim od rata, da nas počnu percipirati kao nešto više od pukih ratnih žrtava. I čini mi se da se ta slika, realnija, postepeno probija, da nas sve manje vide kao žrtve rata, a sve više kao ljude s ozbiljnom kulturom."

"Glupi, apsurdni vic pijanog demokrate" - Dajtonski sporazum
"Glupi, apsurdni vic pijanog demokrate" - Dajtonski sporazumFoto: picture alliance/dpa

DW: Ima li BiH šansi jednog dana postati članicom EU-a?

KARAHASAN: "Ova EU bježi, kao vrag od tamjana, od ostvarenja ideala u koje se sama zaklinje. BiH je društvo koje dovodi u pitanje sami princip nacionalne države. EU, koja se službeno želi konstituirati kao društvo jer se odriče nacionalne države, u stvari robuje devetnaestostoljetnom idealu nacionalne države.

Dževad Karahasan u Kölnu
Dževad Karahasan u KölnuFoto: DW

Osim toga BiH je država koja je moguća kao društvo i kao kultura, kao tvorevina kulture. A EU se konstituira kao ambijent financijskog totalitarizma. EU odriče Evropi njene vlastite kulture. Tako da nema šansi da ovakva nereformirana EU prihvati Bosnu."

„Ukinuti Dejtonski ustav“

DW: Hoćete reći da bi BiH mogla biti pozitivan primjer za EU? No, može li BiH ovakva kakave jest trenutno biti pozitivan primjer bilo kome?

KARAHASAN: "BiH bi itekako mogla biti ne samo sjajan doprinos EU, nego zaista svojevrstan model društva prema kojem bi se EU mogla i morala kretati. To tvrdim. No, BiH, ovakva kakava je danas, ne može biti primjer ni za što. Jer da bi se BiH ozbiljno uzelo mora se ukinuti besmisleni, apsurdni, glupi vic pijanog demokrate koji se zove Dejtonski ustav. Znate taj Ustav je jedna rasistička svinjarija koja može uništiti svako društvo a kamoli malo, osjetljivo, fino društvo kao što je bosansko. Međutim, dejtonski Ustav je i nametnut zato da se ne bi BiH uzimalo ozbiljno."

Razgovor vodila: Zorica Ilić

Odg. ur.: Z. Arbutina