1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Karadžiću treba suditi i za silovanja!

Optužnica protiv Radovana Karadžića trebala bi biti proširena. Nekoliko europskih organizacija za zaštitu prava žena traži da se u nju uključi i tužba zbog sistematskog silovanja žena i djevojčica tokom rata u BiH.

Radovan Karadžić

Da li će Radovan Karadžić biti optužrn i za sistematska i masovna silovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini?

"Karadžić je za mene bez sumnje jedan od najodgovornijih za ovaj rat i sve strahote koje su se desile!" Ovo su riječi Gabriele Mischkowski, suosnivačice humanitarne organizacije "Medica Mondiale" iz Kölna. Pritom je sasvim svejedno da li je Karadžić direktno sudjelovao u silovanjima ili ne - on za njih snosi političku odgovornost, smatra Mischkowski.

Humanitarna organizacija Medica sa sjedištem u Kölnu je 1996. osnovala svoj ogranak u Zenici. To je bio Centar za žene u nevolji. Gabriele Mischkowski poznaje mnoge izvještaje iz neposrednog iskustva: "Beskonačno mnogo žena, koje su se obratile za pomoć i došle u Medicu, bilo je silovano. Poznate su nam stotine i stotine strašnih priča o silovanjima koje su počinili pripadnici vojske, paravojske, policije i tako dalje."

žene žrtve silovanja protestiraju u Sarajevu pred uredom UN-a

Kako do pravde - žene žrtve silovanja protestiraju u Sarajevu pred uredom UN-a zbog odluke suda u Haagu da se braći Milanu i Sredoju Lukiću ne sudi za organiziranje kampova za sistematsko silovanje u BiH (18.07.2008.)

Više pravednosti za žrtve

Uz to već su održani brojni sudski procesi u kojima su neposredni počinitelji osuđivani za silovanja. Za tužioce u Haagu situacija ipak nije toliko očigledna, i stoga se već tjednima organizacije za zaštitu ženskih prava angažiraju kako bi postigle proširenje optužnice. One su uvjerene da bi to bio važan korak ka više pravednosti za žrtve.

Zasada pred Haškim tribunalom silovanje nije priznato niti kao mučenja niti kao teška povreda ljudskih prava. Pri tome su posljedice za žene fatalne. Razara se njena cijelokupna ličnost i sistem vrijednosti.

Uz to još dolazi i ponašanje sredine, koja te žene u pravilu ne priznaje kao žrtve, kaže Monika Hauser, liječnica i voditeljica organizacije "Medica mondiale":

Dr. Monika Hauser

Dr. Monika Hauser, osnivačica organizacije "Medica Mondiale"

"Žene ostaju same sa svojim boli, one su svjesne da ih drugi preziru zato što su silovane. Žene koje su dobile djecu nakon takvih silovanja ekstremno pate, jer ih djeca podsjećaju na te strašne događaje. Istovremeno je velika opasnost i da ta djeca postanu meta mržnje u svom socijalnom okruženju. Te žene i njihova djeca praktički nemaju nikakvu perspektivu."

"Ja sam preživjela!"

Za preživjele žrtve holokausta nakon Drugog svjetskog rata izuzetno je važna bila mogućnost da o onome što su doživjele mogu svjedočiti pred sudovima. To je oblik uspostavljanja pravednosti, koji može otvoriti nove perspektive.

Tim je putem krenulo i 25 silovanih žena u okviru tzv. "Fočanskog procesa", pred sudom u Haagu, kaže Monika Hauser: "Žene iz Foče, koje su svjedočile na Sudu jasno su rekle da su to učinile jer žele da cijeli svijet sazna šta im se desilo. I željele su počiniocima pogledati u lice i pokazati im: ja sam preživjela!"

Žena-žrtva silovanja tokom rata pokazuje sliku Milana Lukića iz 1992. godine

Počinitelji su poznati, sada su na redu nalogodavci - žena-žrtva silovanja tokom rata pokazuje sliku Milana Lukića iz 1992. godine. Ona ga je identificirala kao jednog od organizatora sistematskih silovanja u BiH

Ženama je to pomoglo da se vrate u život. Istovremeno je Međunarodni kazneni sud 2001. godine priznao silovanja kao ratni zločin. Ipak se Monika Hauser teško odlučuje ženama savjetovati da svjedoče. Za njih to može biti vrlo traumatično, vrlo opasno. Mnoge od njih žive u siromaštvu, nemaju nikakvu medicinsku niti psihološku podršku a na sudu su često izložene neprijateljskom saslušavanju te su prisiljene vrlo detaljno izvještavati o strašnim iskustvima.

S obzirom na napade koje su neke žrtve doživljavale u sudnicama, organizacije žena su uspjele da za svjedokinje osiguraju policijsku zaštitu i uključenje u službeni program zaštite svjedoka. Pitanje je, međutim, kako se ti programi primjenjuju. Kontrola realizacije mora uvijek postojati, naglašava Monika Hauser: rad na tome nikada ne prestaje.(za)

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic