1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Karadžić "prikuplja" dokumentaciju

Ministarstvo odbrane BiH dostavit će Haaškom sudu dokumentaciju koju traži Radovan Karadžić, izjavio je ministar odbrane BiH Selmo Cikotić. Dostava dokumenata temelji se na sporazumu o suradnji BiH s Haaškim sudom.

Radovan Karadžić

Karadžić zahtijeva dokumente od 15 zemalja

Na zahtjev optuženika Radovana Karadžića Haaški tribunal je pozvao vlasti u BiH da mu do 30. rujna dostave "materijale o naoružavanju bivše Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) u Žepi i Srebrenici u vrijeme embarga Ujedinjenih naroda".

"Ministarstvo odbrane BiH naslijedilo je ratni arhiv Armije BiH i dokumentacija je dostupna Haaškom sudu u skladu sa sporazumom o suradnji BiH i Haaga", ističe ministar odbrane BiH Selmo Cikotić dodajući kako haaški optuženik Radovan Karadžić neće biti izuzetak u odnosu na ostale haaške optuženike i da će sve što Sud bude tražio od nadležnih organa BiH biti dostavljeno, u skladu s važećom procedurom.

Suradnja s Haaškim sudom je obvezna

Dokumenti

Suradnja je i jedan od uslova za napredak BiH na putu prema europskoj integraciji

Cikotić tvrdi da njegovo ministarstvo neće biti prepreka suradnji BiH i Suda te da je BiH, prema predviđenoj proceduri, i ranije na sličan način surađivao s Haagom. Poput drugih država i BiH je obvezan surađivati s Međunarodnim sudom za ratne zločine, a to je i jedan od uslova za napredak ove zemlje na putu prema europskoj integraciji. Što se tiče entiteta Republika Srpska, direktor Centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović rekao je za banjalučki list Fokus da su entitetske vlasti "uglavnom ispunile svoju obvezu i dostavile materijal koji bi mogao biti od koristi timu odbrane Radovana Karadžića". Velimirović je pojasnio da je dostavljeno sve što je Centar imao na raspolaganju, dodajući da se "većina tražene dokumentacije nalazi u federalnim i zajedničkim organima".

Karadžić traži dokumente od 15 država

Karadžić i od francuskih vlasti zahtijeva dokumente koji pokazuju izravan angažman francuskih državljana i drugih pripadnika međunarodne zajednice u ratu u BiH na strani Armije BiH, uključujući i kršenje embarga na uvoz oružja nametnut od strane UN-a. Sličan zahtjev Karadžić je uputio gotovo 15 zemalja, među kojima i Sjedinjenim Državama i Njemačkoj. Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Vijeće sigurnosti UN-a je 1991. usvojilo rezoluciju br. 713 kojom je odlučeno da će "sve zemlje, u cilju uspostavljanja mira i stabilnosti u Jugoslaviji, odmah uspostaviti opći i potpuni embargo na sve isporuke oružja i vojne opreme Jugoslaviji, dok Vijeće sigurnosti ne odluči drugačije". Glavni učinak embarga bilo je zamrzavanje postojećih arsenala u vrijeme izrazite dominacije bivše JNA.

Poražavajući učinci embarga

Srebrenica

"Tadašnja europska politika bila je sramotna i nedjelotvorna"

Vlasti BiH i Republike Hrvatske su tijekom ratova vođenih na području bivše Jugoslavije, više puta tražile ukidanje embarga na uvoz oružja, ali tim zahtjevima nikada nije udovoljeno. 1994. godine Francuski ministar obrane François Leotard izjavio je da će se jedinice Francuske, ali i drugih europskih zemalja, povući iz BiH bude li ukinut embargo na uvoz oružja. Godinu dana kasnije vojska Republike Srpske počinila je genocid u Srebrenici. Bivši vojni obavještajac i vanjskopolitički savjetnik britanskog premijera Johna Majora, Roger Braithwaite je, govoreći o embargu na uvoz oružja nekadašnjim jugoslovenskim republikama, u intervjuu za Vijesnik rekao kako su zapadni diplomati početkom devedesith godina smatrali da će "bude li u tom području više oružja, biti i više nevinih žrtava". Braithwaite je isto tako rekao da je tadašnja europska politika spram zbivanja u Hrvatskoj i BiH bila "sramotna i nedjelotvorna".

Autor: Samir Huseinović

Odg. ur.: M. Ljubičić

Preporuka uredništva