Kapitalizam s ljudskim likom - socijalno tržišno gospodarstvo | Gospodarstvo | DW | 19.06.2008
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kapitalizam s ljudskim likom - socijalno tržišno gospodarstvo

Njemačka je kapitalistička zemlja - jednako kao i SAD, Velika Britanija ili Francuska. Ali njemački je model kapitalizma drugačiji. Koje su osobenosti "socijalnog tržišnog gospodarstva"?

Zamjena starih Reichsmaraka u nove Deutsche Mark na šalteru banke

Na početku bijaše uravnilovka - kada je 20.6.1948 otpočela monetarna reforma, svaki je građanin dobio startnih 40 Njemačkih maraka. Dalje se svatko snalazio kako je umio


Dok u Sjedinjenim Državama ili Velikoj Britaniji prevladava izrazito liberalan oblik tzv. manchesterskog kapitalizma, sa osnovnim načelom "čovjek je čovjeku vuk", a u Francuskoj je država jedan od najvećih kapitalitičkih vlasnika, u Njemačkoj se unazad posljednjih šest desetljeća razvio model tzv. "socijalnog tržišnog gospodarstva".

Moto ovog oblika kapitalizma - blagostanje za sve - formulirao je prije 60 godina tvorac "njemačkog gospodarskog čuda" Ludwig Erhard: "Nakon velikih uzbuđenja i napetosti posljednjih dana sada se ponovo možemo vratiti svakodnevnom poslu. Njemački narod se opet može posvetiti radu, a ja sam uvjeren da je malo onih koji nisu uz osjećaj velikog olakšanja sada svjesni koliko smo bili blizu provalije."

Novčanice i kovanice Njemačke marke

Njemačka marka - desetljećima i simbol i jamac stabilnosti i napretka blagostanja u Njemačkoj

Zvijezda je rođena - Deutsche Mark

Ove dramatične riječi koje je arhitekt posljeratnog oporavka njemačkog gospodarstva, Ludwig Erhard, izgovorio 20. lipnja 1948. godine bile su odraz teške situacije u kojoj se nalazila Njemačka prvih godina nakon rata. Podijeljena na okupacione zone, uz visoku inflaciju, manjak roba na tržištu i racionalizaciju hrane, zemljom su vladali crno tržište i zakon jačeg. Tog dana na snagu je stupila monatarna reforma, kojim je u tri okupacione zone Zapadne Njemačke ukinuto važenje dotadašnje Reichs-Marke i uvedena je nova, Njemačka Marka - Deutsche Mark. Svaki je građanin na zapadu dobio 40 Maraka na ruke, mjesec dana kasnije još 20. To je dovelo do nestanka crnog tržišta, odjednom je svatko mogao kupovati osnovnu robu.

Monatarna reforma predstavljala je najvažniji segment pri uvođenju socijalnog tržišnog gospodarstva u Njemačkoj. S jedne je strane zadatak države postalo reguliranje uvjeta tržišne utakmice, a s druge briga pri ublažavanju negativnih socijalnih posljedica tržišnog gospodarstva po pojedinca. Istovremeno je svakom građaninu data sloboda izbora: "Tek kada se ostvare pravo na slobodan izbor zanimanja i radnog mjesta, te prije svega sloboda potrošnje, možemo očekivati da će njemački narod ponovo uzeti svoju sudbinu u vlastite ruke."

Transparent s natpisom: nova moneta, nove cijene na trgovini mješovitom robom

Nova moneta, nove cijene - monatarna reforma 1948. godine donijela je i nove, realne cijene na tržištu. Time je okončana inflacija i vladavina crnog tržišta

Svi za jednog - svatko za sebe

Oslobađanje tržišta s jedne strane i uvođenje za sve jednakih pravila tržišne igre s druge dovelo je do neslućenog oslobađanja poduzetničke energije u Njemačkoj. To je bitno pomoglo nastanku tzv. "njemačkog gospodarskog čuda". Istovremeno je projekt državnog zbrinjavanja socijalnih problema nastalih kao posljedica tržišnog gospodarstva odgovarao i moćnim sindikatima. Tako su se s jedne strane i radnici i poslodavci i politika zajedno angažirali oko napretka gospodarstva, a s druge je strane stvorema gusta mreža obilne socijalne pomoći i naknade za nezaposlene.

Sistem socijalnog tržišnog gospodarstva za mnoge je postao novi oblik socijalizma. I tako je bilo sve donedavno. Proces globalizacije je i to, međutim, počeo mijenjati: utakmica je postala grublja, država blagostanja sve više nestaje. Ostaje nostalgično sjećanje na vrijeme kada je svaki Nijemac imao po 40 maraka u džepu i svijetlu budućnost pred sobom.