"Kao nogomet bez golova na igralištu"

Poslovni čovjek sa Zapada koji pokušava sklopiti posao u nekoj muslimanskoj zemlji, jedva može vjerovati svojim ušima kada mu lokalni partneri objašnjavaju što sasvim jasno piše u Kuranu: "Onaj tko plaća kamatu i onaj tko uzima kamatu, onaj, tko svjedoči tom poslu kao i onaj, koji piše taj ugovor - sva četvorica su griješnici koji će na kraju završiti u plamenu pakla."

Kamate su zabranjene ali ne i dobit

Ali naravno da i u najortodoksnijoj muslimanskoj zemlji ima načina nekako zaobići ovaj propis. Na primjer, kada netko želi kupiti automobil - na Zapadu bi rekli na kredit. Kredit je doduše zabranjen ali nigdje u Kuranu ne stoji da se nešto ne smije prodavati uz dobit. Dakle: sama banka kupuje automobil i prodaje ga na rate - naravno uz dobit koja pokriva sve troškove. Zaid El Mogadedi, voditelj Instituta za muslimansko bankarstvo u Frankfurtu: "Na prvi pogled to onda izgleda kao igra riječima. Ali muslimanska ekonomija polazi od toga da novac kao takav nema nikakvu vrijednost nego da je samo sredstvo za razmjenu. U tom smislu banka ima sasvim drugu funkciju: ona mora natjerati novac da cirkulira i sama sudjelovati u transakcijama. Tako se novac uvijek koristi kako bi pridonijeli i ukupnoj ekonomiji."

Drugim riječima bi se moglo reći da je financijsko tržište prema muslimanskim kriterijima snažnije povezano sa samim gospodarskim životom. Spekulacije sa valutnim tečajevima, Hedge-fondovi, preprodaja dužničkih obaveza - što je na primjer dovelo do hipotekarne krize u SAD; sve je to po islamskim propisima 'haram' - zabranjeno!

Kamate su zabranjene i u Starom zavjetu

Zapadnjaci bi se zapravo trebali prije sramiti nego čuditi: i za kršćane i za židove je prije bilo zabranjeno obračunavati kamate, postoji više mjesta u Starom zavjetu koja to određuju. Vremenom se taj propis malčice omekšao da bi se konačno od njega potpuno odustalo. U mnogim zemljama sa pretežito muslimanskim stanovništvom se od toga također već uglavnom odustalo i sasvim je jasno i da njihove središnje banke određuju temeljnu kamatnu stopu i da poslovne banke daju kredite uz kamate. Ali bankarstvo na muslimanski način u posljednje vrijeme uživa sve veću popularnost. El Mogadedi, koji je završio i ekonomiju i islamistiku, objašnjava: "Sa jedne strane je osnažio muslimanski fundamentalizam, prije svega kod mladih ljudi. Sa druge strane su zemlje na Srednjem Istoku postale veoma bogate, osobito zbog visoke cijene nafte. Tamo ima mnogo novca i ljudi ponekad ne znaju, kamo bi s njim."

Doista: takozvani "Islamic Banking" je postao jedan od sektora financijske industrije sa najsnažnijom stopom rasta koja godišnje doseže i po 20%. Naravno da i zapadne banke žele od toga imati korist. Citibank je bila među prvima koja je zemljama Perzijskog zaljeva ponudila posebne proizvode financijskog poslovanja, Deutsche Bank i mnoge druge su je ubrzo slijedile. Već gotovo deset godina postoji i muslimanska inačica najvažnijih burzovnih indeksa - nešto kao Dow Jones muslimanskog tržišta.

Jedan šeik kaže jedno, drugi drugo

U muslimanskom novčarskom poslovanju nisu samo zabranjene kamate. Ne smije se ulagati niti u poduzeća koja zarađuju novac prodajom duhana, alkohola ili oružja. Izbjegavati se moraju i tvrtke koje su prezadužene ili koje imaju presnažnu likvidnost. Ukratko: ima veoma mnogo pitanja koje treba riješiti, prije neki financijski proizvod dobije oznaku 'U skladu sa šarijom'. A kad ima mnogo pitanja i u mnogim slučajevima, ne osobito jasna granica što je zabranjeno a što dozvoljeno, onda se moraju pitati stručnjaci. Na žalost, nema mnogo takvih koji su vični i šariji, tradicionalnom zakonu muslimana kao i suvremenom bankarskom poslovanju. El Mogadedi: "Ima samo 40, 50 takvih članova šarije i naći ćete isto društvo u svim mogućim međunarodnim vijećima. To je za njih dobro - zarađuju sjajan novac. Ali to je loše za razvoj jer se osjeća zastoj u reformama. Premalo je kvalificiranih ljudi koji bi na tržište brzo stavili neke nove opcije. U Maleziji postoji nadređeno tijelo, zemlje Perzijskog zaljeva također o tome razmišljaju. Jer uvijek imate problem: jedan šeik kaže jedno, drugi kaže drugo. Što onda činiti? Onda možete tu opciju ponuditi u jednoj muslimanskoj zemlji, ali ne i u drugoj."

Usprkos tim poteškoćama, El Mogadedijev institut u Frankfurtu je uvjeren kako bi i na njemačkom tržištu muslimansko poslovanje bio sjajan posao - na primjer ponuditi životno osiguranje sukladno šariji ili financiranje nekretnine. Ipak i u Njemačkoj postoji 3 i pol milijuna muslimana. Druge zemlje su već odavno otkrile ovo tržište: u Londonu taj posao cvjeta, ali Frankfurt, kaže El Mogadedi, "spava".