Kamo ide Pakistan pod Musharrafom?

Mushharaf koji je na vlasti već sedam godina, sve više gubi podršku u zemlji, premda službeno teži demokratskom uređenju zemlje, što pokazuje i njegov pristanak na povratak bivše premijerke Benazir Bhutto iz egzila. Ipak, sve je više pokazatelja da Musharraf tako skoro ne želi podijeliti vlast.

Za dva posla - odijelo i uniforma

Pervez Musharraf ima dva posla i dvije vrste odjeće. Kada je u ulozi šefa vojske a to je vrlo često - tada nosi uniformu, a ponekada i maskirnu uniformu. Kada obavlja dužnosti predsjednika države – tada naglašava civilnog političara i nosi odijelo. U subotu (3.11.) proglasio je izvanredno stanje u emlji: ”Osobno sam uvjeren da zbog poznatih činjenica, sada nakon atentata ništa ne poduzeti predstavljalo bi samoubojstvo za Pakistan. A da zemlja počini samoubojstvo, to ne mogu dopustiti”.

Istodobno je dao zapovjed vojsci da se pojavi pred vrhovnim sudom. No tada je nosio crno odijelo, a ne uniformu. Oba posla i dužnosti Perveza Musharrafa zapravo su dio sukoba, a uniforma je znak da Musharraf ne želi podijeliti vlast.

Musharraf brzo napreduje u vojnoj hijerarhiji

Musharraf je rođen 1943. godine u indijskom Delhiju. Nakon podjele Britanske Indije njegova obitelj je preselila u novu državu Pakistan. Svoju vojnu obuku Musharraf je završio na vojnoj akademiji u pakistanskom Kakulu ali i u Ankari u Turskoj, zatim na britanskom kraljevskom College of Defense Studies u Londonu. U ratovima protiv Indije borio se u specijalnim jedinicama i dobio nekoliko odličja, a nakon toga je vrlo brzo napredovao u vojnoj hijerarhiji. 1998. godine postaje šef vojske, 1999. godine šef glavnog stožera i time najviši časnik zemlje. 12. listopada 1999. godine državnim udarom dolazi na sam vrh zemlje.

”Sve što činim je u interesu Paksitana i zato to činim iz uvjerenja i svim srcem, svom dušom i svim umom”.

Pakistan - atomska sila i zemlja siromaha

U Pakistanu živi 160 milijuna stanovnika, od kojih je 97% građana muslimanske vjere. Ujedno je Pakistan druga po veličini islamska zemlja na svijetu. Tek polovica stanovnika je pismena, dvije trećine građana izlaze dnevno na kraj s manje od dva dolara. Zemlja je poprište krajnosti: Pakistan je i atomska sila i zemlja siromaha, zatim saveznik SAD-a u borbi protiv terorizma, ali i mjesto povlačenja za islamističke pobunjenike iz Afganistana.

Musharraf protiv odvjetnika

Musharraf je ukidanjem ustava preduhitrio svojeg njavećeg unutarnjopolitičkog protivnika, vrhovnog suca Iftikara Chaudryja. Mushharaf je strahovao da bi vrhovni sud mogao njegov ponovni izbor za predsjednika proglasiti nevažećim. No sukob između Musharrafa i odvjetnika ima već dugu tradiciju, no ovoga puta je na demonstracije izašlo na tisuće odvjetnika koji su prosvjedovali zbog proglašenja izvanrednog stanja. Musharraf očito gubi potporu među stanovništvom, a to vrijedi i za njegovu borbu protiv islamskog ekstremizma u kojoj je imao do sada podršku SAD-a.

Pakistan od osnivanja ima snažan utjecaj vojske

Pakistan od svojeg osnutka i prvog građanskog rata s Indijom 1947. godine nalazi se pod dominantnim utjecajem vojske. 1956. godine general Ajub Kan državnim udarom preuzima vlast. Nastaje vrlo proširena tajna služba koja nasiljem, korupcijom i patronažom – stvara svjetski vojni imperij, smatra Asad Bangali, vodeći ekonomist Pakistana iz Karačija.

”Pakistanska vojska je snažno angažirana na gospodarskom polju. Ona je najveći vlasnik u zemlji. Posjeduje ogromne poljoprivredne površine i velike komplekse zdanja u velikim gradovima. Profesionalne kompanije u vlasništvu vojske upravljaju tim poduzećima. Lokalni zapovjednik je ujedno i šef tih poduzeća. Osim toga vojska posjeduje čitav niz tvornica, šećerana i slično. Posjeduje banke, firme za leasing i čak benzinske stanice. Vojska u Pakistanu je prije svega kompanija koja je se bavi trgovinom".

Kompanija koja posjeduje atomsku bombu. No Pakistanci koji su politički angažirani ne vole vojne diktature, pa su stoga časnici svako toliko ipak dopustili malo demokracije u zemlji. Međutim, čim bi jedan premijer previše stavio u pitanje ulogu vojske, odmah bi vojska izvršila državni udar.

Sam Musharraf je dugo oklijevao s proglašenjem izvanrednog stanja. Do posljednjeg trnutka je pokušao pod plaštom demokracije ostati na vlasti – a pri tome su ga krvavi napadi manje smetali od pobunjeničkog nastupa vrhovnog suca Chaudryja koji bi vjerojatno prema članku 43 pakistanskog ustava Musharrafov izbor za predsjednika iz listopada proglasio ilegalnim, jer u ustavu jasno stoji da predsjednik ne smije biti istodobno i vrhovni zapovjednik vojske.

Musharraf strahuje od poraza od Benazir Bhutto

Bila bi to fatalna situacija za predsjednika-generala. Bez uniforme ne bi imao potporu vojske, a na predstojećim izborima vjerojatno bi izgubio od Benazir Bhutto i Nawaza Sharifa. Mushharaf je dakle morao ili izvršiti državni udar ili odstupiti. Ipak, malo je vjerojatno da će se Musharraf održati na vlasti još osam godina, jer jednostavno ima previše protivnika. Osim radikalnih islamista tu su još umjerene političke stranke sa gotovo 80% potencijalnog biračkog tijela.

Musharraf središte svih prijepora

Musharraf se nalazi u središtu svih prijepora. Naime, niti jedan azijski šef države nije izbjegao toliko pokušaja ubojstva kao ovaj general. Četiri puta su bezuspješno pokušali islamistički ekstremisti koji Musharrafa mrze, jer se 2001. godine pridružio američkom ”ratu protiv terorizma”. Zbog njegova saveza s američkim predsjendikom Bushom Musharrafa nazivaju ”Busharraf”. Međutim reakcije iz SAD-a na najnovije događaje u Pakistanu su jasne. Od Musharrafa Washington očekuje povratak demokraciji i uklanjanje uniforme šefa vojske.

Kritike iz SAD-a, zabrinutost Europske unije

Kritike na račun Musharrafa stižu i iz Bruxellesa i Europske unije. Predsjedavajući Vijeća ministara Europske unije, portugalski šef diplomacije Luis Amado zatražio je od Pakistana da održi parlamentarne izbore koji su zakazani za siječanj 2008. godine. Europska unija traži puštanje na slobodu političkih zatvorenika. Od pakistanskog vodstva Europska unija traži pomirenje s oporbom, ukidanje ograničenih sloboda medija. Izražava se posebna zabrinutost zbog brojnih uhićenja političara, odvjetnika, novinara i aktivista za ljudska prava. Također i visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana izrazio je svoju zabrinutost zbog najnovijeg razvoja događaja u Pakistanu i ocijenio ih ”vrlo negativnim”. I Solana smatra da je važno da se izbori održe. Velika Britanija i SAD su pak najavili da će zbog napetog stanja u Pakistanu preispitati pružanje svoje financijske pomoći ovoj zemlji.