1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Kakvo obrazovanje jamči svijetlu budućnost?

Tema obrazovanja jedna je od najvažnijih u Njemačkoj uopće. Samim time ona je i jedna od važnih tema ovogodišnje predizborne kampanje. No, različite stranke imaju i različita poimanja o obrazovnom sustavu.

default

Angela Merkel na satu povijesti o Berlinskom zidu

Više novca za dječje vrtiće i škole, za fakultete kao i za znanost – tijekom predizborne kampanje, njemačke političke stranke temu obrazovanja stavljaju u samo središte i obećavaju štošta. Iako su složne u tome kako je riječ o jednoj od najvažnijih tema u Njemačkoj uopće, već pri spomenu reforme školstva, dječjih vrtića i jaslica, njihova se stajališta počinju jako razilaziti.

Jedna od točaka u kojoj se sve stranke također slažu je i pitanje ranog početka obrazovanja. Primjerice, stranka Kršćanskih demokrata pokušava glasače pridobiti sloganom „Jednake šanse obrazovanja od samo početka“. Dok stranka Socijaldemokrata pri tome misli prvenstveno na povećanje broja mjesta u dječjim vrtićima, Kršćanski demokrati se okreću više temi ranog učenja njemačkog jezika. Prema njihovom mišljenju, djeca migranata trebala bi već u dobi od tri godine starosti biti podvrgnuta jezičnom testu. Ukoliko se ispostavi da dijete nedovoljno vlada njemačkim jezikom, tada bi ono već u ovoj ranoj dobi moralo pohađati obaveznu dodatnu nastavu jezika. Ona bi također trebala biti organizirana u dječjim vrtićima i u školama.

Djeca s odgojiteljicom u dječjem vrtiću

Što ranije početi učiti

Sloga oko dječjih vrtića, sukobi oko škola

„Ovolika koncentracija na rano, predškolsko učenje njemačkog jezika je novost u njemačkim izbornim kampanjama. Još prije 20 godina bilo bi nezamislivo predložiti da roditelji svoje dijete u tako ranoj dobi predaju na brigu javnim ustanovama. No, u današnje vrijeme jaslice i vrtići već imaju svoje obrazovne i integracijske zadaće. Oni bi trebali upravo djecu migranata bolje uvesti u njemački obrazovni sustav. A politika mora na to reagirati“, kaže Ursula Münch, direktorica Akademije za političko obrazovanje u bavarskom gradu Tutzingu.

Kada je riječ o tome da djeca migranata već u najranijoj dobi moraju početi učiti njemački jezik, u tome su stranke, kako se čini, složne. No, kada je riječ o tome koji oblik škole bi bio najbolji, tada se mišljenja razilaze. Tako se primjerice CDU kao i Kršćansko-socijalna unija (CSU) te stranka Slobodnih demokrata (FDP) zalažu za postojanje raznovrsnih škola, odnosno, za sustav kakav je bio do sada.

Cjelodnevne škole

Za razliku od njih Socijaldemokrati (SPD) smatraju kako je došlo vrijeme za promjene te da sustav kakav je bio do sada više nije održiv. Po njihovom mišljenju, ukoliko se zaista želi postići jednakost šansi za svu djecu, tada bi sustav koji djecu već nakon četvrtog razreda osnovne škole dijeli – trebalo ukinuti i promijeniti. „U škole bi trebalo uvesti bolje cjelodnevne programe te uvesti višegodišnje zajedničko učenje svih. Tako bismo prije postigli jednakost mogućnosti za svu djecu“, stoji u njihovom izbornom programu.

Učenici u Njemačkoj različite boje kože

Jednake šanse za sve

Po pitanju dualnog sustava strukovne izobrazbe, znači u školi i u poduzeću, sve stranke su složne i drže kako je riječ o sustavu koji ne treba mijenjati. „Svi se slažu u mišljenju da upravo zahvaljujući dualnom sustavu izobrazbe Njemačka gospodarski stoji tako dobro“, kaže Ursula Münch.

Teško pitanje financiranja

Ipak, obrazovna politika u predizbornoj kampanji igra sporednu ulogu. Jer, savezna vlada ne može odlučivati o obrazovnoj politici niti smije financirati neke velike obrazovne programe za škole ili sveučilišta. Naime, 2006. godine su prilikom reforme federalnog sustava uvedene neke nove odredbe o nadležnosti. Do tada je savezna vlada mogla trošiti milijarde na obrazovne programe za škole i sveučilišta. Vlada SPD-a i Zelenih je, primjerice, investirala milijarde eura u program povećanja broja i opremanja cjelodnevnih škola, kojim je primjerice mogla biti financirana i gradnja školskih menza.

Ali, takozvana zabrana kooperacije sad onemogućuje takvo uplitanje. Savezne pokrajine financiraju školstvo i određuju sadržaje. Stranke sad žele ponovo ukinuti "okove politike". SPD bi htio ukinuti zabranu kooperacije i za škole i za sveučilišta, CDU samo za sveučilišta. Kratko prije izbora dvije velike stranke su se nešto približile u stajalištima, ali još nema kompromisa.

Besplatno školovanje od vrtića do sveučilišta?

Da visoko školstvo treba više novca, oko toga se slaže većina stranaka. Ali, kako financirati istraživanje i obrazovanje koje će biti na visokoj međunarodnoj razini, oko toga nema jedinstvenoga gledišta. SPD, Zeleni i Ljevica žele besplatno školovanje od dječjeg vrtića do sveučilišta. Liberali su uvjereni da su nužne studijske pristojbe i zahtijevaju veću autonomiju sveučilišta. Oni žele da visoke škole samostalnije odlučuju o trošenju novca i ugovorima.

Dvorana puna studenata

Može li bez studijskih pristojbi?

FDP misli da će kroz konkurentsku borbu škola i visokih škola, uključujući i privatne, porasti kvaliteta obrazovanja i istraživanja. CDU se većinom s time slaže. SPD, Zeleni i Ljevica su sumnjičavi. Oni upozoravaju na opasnost "gledanja kako samo doći do novca od industrije". Jer, to bi promijenilo i smjer istraživačkoga rada.

Više novca za studente

"Ustavom zajamčeno pravo na slobodu istraživanja je velika vrijednost", kažu Zeleni. Istovremeno znanost mora biti svjesna svoje odgovornosti u istraživanju i obrazovanju. "Mi želimo državnim poticajima istraživačkom radu potaknuti sveučilišta i znanstvene ustanove da daju svoj doprinos u rješavanju društvenih izazova", stoji u izbornom programu Zelenih. Pritom se misli, primjerice, na jače korištenje obnovljivih izvora energije ili klimatske promjene.

Sve stranke žele poboljšati situaciju studenata. Zato se slažu da državni kredit za studiranje (takozvani BAföG) mora biti povećan. Ali, samo Zeleni navode konkretnu brojku. Oni bi htjeli da za početak novac za tu svrhu bude povećan za 300 milijuna eura i da se takav studentski kredit može dobivati i za studij u drugim europskim zemljama, što dosad nije moguće.

Preporuka uredništva