1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kakve su doista šanse stranaca?

Tko domovinu napušta i kreće „trbuhom za kruhom“, čini to u nadi da će mu drugdje biti bolje. No kakve su doista šanse u Njemačkoj? Najnovija istraživanja pokazuju da Njemačka baš i nije "obećana zemlja". Barem za sada.

Muškarac diže kutije

Njemačkoj nedostaje radna snaga, ali...

žena čita novine

Naći posao za strance nije uvijek baš jednostavno

„Doista sam ponosna na sebe. Za sve sam se sama izborila i uspjela sam“, kaže Selin Bebacan, Turkinja koja zapravo nikada nije ozbiljnije razmišljala o tome da napusti svoju domovinu i ode negdje u inozemstvo. Pa ipak, u ožujku 2007. godine došla je u Njemačku zbog ljubavi i u Frankfurtu na Majni započela studij medicine. Njezin „slučaj“ pripada redu onih klasičnih – u Njemačku većina dolazi iz obiteljskih razloga ili tražeći azil. Oni koji dolaze isključivo zbog posla još uvijek su relativno rijetki.

Selin Babacan odmah je po dolasku počela učiti i njemački. To je, kako pokazuju i najnovija istraživanja, bio i ostao jedan od osnovnih kamena temeljaca u osnivanju nove egzistencije u ovoj zemlji. Kako objašnjava Thomas Liebig, stručnjak za pitanja migracije pri Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), oni koji žele u Njemačkoj na tržištu rada imati bolje šanse, moraju u svakom slučaju dobro vladati njemačkim; pogotovo onim pojmovima koji se u određenom poslu traže ili svakodnevno koriste. Selin je naučila jezik a kada se 2010. godine rastala od svog supruga upravo je to bio jedan od razloga da je u Njemačkoj i ostala. „Došla sam doduše zbog njega, no nakon tri godine sam shvatila da želim pokušati i osamostaliti se“, kaže ona.

Težak proces priznanja diplome

radnice

Neki ne uspiju dobiti priznanje svojih diploma pa rade bilo što

Međutim, nije bila potpuno sama. Pomoć su joj pružili suradnici udruge „Berami- pomoć pri poslovnoj integraciji“ u Frankfurtu na Majni. Ova udruga nudi razne vrste tečajeva sa ciljem lakše orijentacije i integracije na tržištu rada kao i savjetovanja pri često teškom procesu priznavanja diploma škola i sveučilišta izvan Njemačke i EU-a. „Upravo ovo posljednje je jako važno. Bez konkretnog zanimanja, mogućnosti pronalaženja posla su jako male. Oni koji u Njemačku dođu bez da su završili neku školu, među njima je svaki peti nezaposlen“, tvrdi Irina Lagutova iz spomenute udruge.

No, usprkos tome, ni oni koji imaju završene škole i fakultete, ne uspijevaju uvijek u Njemačkoj naći zaposlenje. Istraživanja pokazuju da tek polovica visokokvalificiranih radnika useljenika uspije doista i pronaći odgovarajući, visokokvalificirani posao, odnosno, posao u struci. Čak i ukoliko im budu priznate diplome, to ne znači da će strancima sva vrata biti otvorena. No, usprkos tome, istraživanja pokazuju da što veći stupanj obrazovanja netko ima, da utoliko u Njemačkoj ima više šanse pronaći zaposlenje.

Stranci "prvog" i "drugog" reda

radnici

Radnik u Njemačkoj nije uvijek "samo radnik", postoje razlike

Kada se govori o priznanju stranih diploma, u Njemačkoj je do sada postojala razlika u njihovom priznavanju ovisno o tome o kojem konkretno zanimanju je riječ. Pri tome je postojala i razlika u tome gdje je taj netko studirao. Državljani zemalja EU-a, gotovo da nisu imali po ovom pitanju nikakvih problema.Međutim, osobe s putovnicama zemalja izvan Europske unije morali su se u pravilu podvrgnuti dugotrajnom procesu ispitivanja i priznanja svjedodžbi.

No, početkom slijedeće godine, u Njemačkoj bi trebao stupiti na snagu novi zakon o zapošljavanju i kvalifikacijama koji obećava mnoge promjene i olakšanja. Primjerice, ubuduće bi trebali biti ustanovljeni čvrsti standardi prema kojima bi se diplome iz inozemstva trebale na brži način ispitati, odnosno, utvrditi sličnosti i razlike s onim njemačkim. Novost bi također trebala biti uvođenje jednakosti, što znači da bi građani EU-a i oni drugi imali u ovom procesu jednaka prava.

Diskriminacija na tržištu rada

Osim priznanja diploma, međutim na strance „vreba“ još jedan dodatan problem a to je diskriminacija. Kako kaže Thomas Liebig iz OECD-a, diskriminacija je još uvijek jedan od glavnih razloga zašto migranti, odnosno, useljenici na njemačkom tržištu rada imaju slabije šanse od samih Nijemaca. „U vremenima krize i recesije, stranci će brže i lakše izgubiti radno mjesto nego neki Nijemac“, tvrdi Liebig. Stranci su isto tako, kažu u ovoj organizaciji, slabije međusobno povezani, odnosno, nemaju toliku mrežu poznanika kao domaćini pa je logično da će možda duže tražiti posao.

Autor: Nicole Scherschuh / žt

Odg.ur.; N. Kreizer

Preporuka uredništva