1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kakve koristi od isprika za zločine?

Sve se češće čuju isprike političkih čelnika za ratne zločine na području bivše Jugoslavije. Ali koliko će oni pomoći pomirenju i ispravljanju povijesnih nepravdi - bez konkretnih političkih poteza?

Tadić u Vukovaru

Isprike dobro zvuče - ali da li i koriste?

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović i predsjednik nekadašnje Državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozar Marović među prvima su izrazili žaljenje zbog zločina na području bivše Jugoslavije. Potom je i srbijanski predsjednik Boris Tadić već više puta izrazio žaljenje, posljednji put u Vukovaru, riječima: "Ovdje sam da, poklanjajući se žrtvama, još jednom uputim riječi isprike, da iskažem žaljenje, da stvorim mogućnost da Srbi i Hrvati okrenu novu stranicu povijesti."

Zbog ratne politike i podjela koje su u Bosni i Hercegovini "ostavile rastrgano tkivo multietničkog društva", riječi isprike izrekao je u Parlamentu BiH i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. "Duboko žalim što je i Republika Hrvatska svojom politikom devedesetih godina prošlog stoljeća tome doprinijela", kazao je Josipović. Za svaku nevinu žrtvu zločina Armije BiH u srbijanskim se medijima nedavno ispričao i novoizabrani bošnjački član državnog Predsjedništva Bakir Izetbegović.

Dragan Čavić jedini platio punu cijenu isprike

Žena plače nad žrtvama Srebrenice

Srbijanski političar koji je priznao kako je Srebrencia 'crna stranica povijesti srpskog naroda' je izgubio na izborima

Politički promatrači od svih tih isprika jedino ističu govor bivšeg predsjednika Republike Srpske Dragana Čavića 2004. godine u entitetskoj Skupštini. "Moram reći da je ovih devet dana jula srebreničke tragedije crna stranica povijesti srpskog naroda. Razumijem i suosjećam bol onih koji još uvijek traže svoje najbliže. Svi imaju pravo na pravdu", rekao je Čavić predstavljajući Izvješće Vlade RS-a o zločinima u Srebrenici.

Za razliku od drugih političkih čelnika regije, Čavić je potom izgubio povjerenje birača u RS-u. Ipak, i danas smatra da je postupio ispravno: "Na žalost, ni tada, kao ni danas građani, odnosno narodi, nisu potpuno sazrjeli u uvjerenju i potrebi da se suoče sa vlastitom tamnom stranom prošlosti. Mnogi opterećeni vlastitom ratnom tragedijom, jednostavno ne žele vidjeti tamnu stranu prošlosti koju su počinili pripadnici njihovog naroda", kazao je Čavić za Deutsche Welle.

U BiH je rat ostao nezavršen

Josipović u Ahmićima

Josipović u Ahmićima

"Nakon isprika Borisa Tadića, Ive Josipovića i Bakira Izetbegovića više se ne može tvrditi da nisu svi u proteklom ratu činili ratne zločine, iako se oni po obimu ne mogu uspoređivati", kaže za Deutsche Welle profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz. On međutim napominje da se istupi tih čelnika , iako "politički korektni", ne mogu uspoređivati sa činom Willya Brandta.

"Willy Brandt se ispričava u jednom povijesnom kontekstu u kojem imate pobjedu antifašističkih snaga u ratu. U BiH rat je ostao nezavršen i ovdje isprike padaju u ideološki raster u kojem politika mržnje zločince pretvara u ratne heroje. To potvrđuje i slučaj Biljane Plavšić koja je nakon odslužene zatvorske kazne za najteže ratne zločine, dočekana kao heroj", kaže Kazaz.

Inflacija isprika

Josipović i Tadić

Što koriste učestali susreti ako ne slijede konkretni potezi

Mnogi, poput kolumniste hrvatskog t-portala Miloša Vasića, smatraju da "previše isprika bez konkretnih djela vodi političkom licemjerju". Te je opasnosti svjestan i politički analitičar iz Zagreba Davor Đenero koji istupe Tadića i Josipovića ipak pozitivno ocjenjuje. "Ako će nakon toga uslijediti razvoj ekonomskih i političkih odnosa, isprike mogu biti ne samo simpatična međunarodnoj zajednici, nego i korisna za obje države", ističe Đenero.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Davor Đenero smatra da isprike neće puno doprinijeti ispravljanju "duboke političke i povijesne nepravde". "A to je činjenica da su se genocid, etničko čišćenje i nacionalistička politika u Bosni i Hercegovini isplatili, jer se zdravo za gotovo uzima politički entitet koji je nesumnjivo nastao na genocidu", pojašnjava Đenero.

Bodovi na putu u Europu

Bivši njemački kancelar Brandt u Varšavi

Povijesni poklek njemačkog kancelara pred žrtvama nacističkog zločina u Poljskoj je bila - spontana gesta!

Osnivač beogradskog Foruma za etničke odnose Dušan Janjić kaže da je europska birokracija "pritisla" balkanske lidere dajući im bodove u procesu europskih integracija. "To su susreti na nivou predsjednika i oni, s izuzetkom Srbije, nemaju neposrednu izvršnu vlast. Postavlja se pitanje ima li učinka na stvaranja povoljne klime, ako se na primjer, pet puta za redom susretnu Josipović i Tadić, ali nakon toga ne uslijedi ništa ozbiljno", kaže Janjić.

Dušan Janjić ne niječe da isprike stvaraju bolje ozračje u regiji, ali upozorava da njihova učestalost bez konkretnih politika neće dovesti do načelnog pomirenja i napretka u razvoju međusobnih odnosa. Ovakav učestali ritual bi, prema Janjiću, mogao dovesti do diskreditacije jedne plemenite ideje, a potom i do pada podrške europskim integracijama u državama regije.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva