1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Kakva je korist od istrazivanja svemira

Kakve koristi od toga? to se pitanje kod
istraživanja svemira postavlja cešce nego u
bilo kojoj drugoj disciplini. Kod akceleracije
atoma, istraživanja oceana ili polarnih
postaja nitko ne bi došao na ideju tražiti
materijalne dokaze rezultata istraživanja,
postavljati pitanje smisla necega apstraktnog
kao što je znanost i znanstveno istraživanje.
No to ne važi za svemir. Nije samo americki
predsjednik George Bush morao odmah nakon što
je predložio misije na Mjesec i Mars
odgovoriti na pitanje cemu koriste takve
ekspedicije. I Medunarodna svemirska postaja
(ISS) mora opravdati svoje postojanje.
Još dok su americki svemirski letovi u neku
ruku bili nešto novo - tijekom osamdesetih
prošloga stoljeca - Njemacka je s europskim
svemirskim laboratorijem, Spacelabom, imala
dvije vlastite misije: D1 i D2. Provodio se
citav niz eksperimenata od analize materijala,
preko bioloških pokusa do astronomije. No
prošle su godine naklonjene svemirskim
letovima, iz doba ministra znanosti Heinza
Riesenhubera. Promijenilo se i vrijeme, ali i
stanje u državnim blagajnama. Današnja
ministrica za školstvo i znanost, Edelgard
Bulmahn rezimira: "Za razliku od onog što mi
se s vremena na vrijeme prigovara, da sam
protiv svemirskih letova, mogu samo reci: ja
sam protiv uzaludnog i rastrošnog istraživanja
svemira, gdje se ne pita 'zašto to konacno
cinim, što su mi ciljevi, kako u temeljnim
znanstvenim postavkama, tako i u
istraživanjima ciji se rezultati primjenjuju u
praksi?'. Ako se istraživanje svemira tako
definira, onda bih bila protiv."

Apstraktno u svemiru predaleko je dakle za
porezne platiše, a eventualni rezultati odnose
se na predugo razdoblje. Nijemci nisu dugoga
daha, kritizira Jesco von Puttkamer, iz
americke svemirske agencije NASA-e: "U
Njemackoj se cesto dogadalo da su se razvili
projekti visoke tehnologije, koji puno
obecavaju, cak su se i inicirali, ali se vec
nakon kraceg vremena od njih odustajalo.
Spacelab je dobar primjer tomu. Europski se
Spacelab proizvodio u Bremenu, ali se vec
nakon kraceg vremena izgubilo zanimanje, ili
se nije uložio nikakav napor da se formira
nekakva zajednica korisnika, nego se od toga
odustalo, tako da smo još jedini korisnici
Spacelaba bili mi Amerikanci."

Autogol za primjenjena istraživanja iz
Njemacke ili, u ovom slucaju, za europsku
svemirsku agenciju ESA-u. Spacelab je
besplatno prepušten Sjedinjenim Državama, a za
protuuslugu su Amerikanci1983., u prvu misiju
poveli jednog europskog astronauta. Bio je to
Ulf Merbold, prvi zapadni Nijemac u svemiru:
"Još i u vrijeme spacelaba provodili su se
eksperimenti za industriju, no oni su se tada
tretirali kao i svi drugi. Provodili su se
besplatno, industrija nije dobila nikakav
racun. Radili smo eksperimente za kemijsko
poduzece Wacker, proizvodili smo silicijske
kristale za Siemens. Jedino što su morali
zatim rezultate i objaviti, kao i svi drugi.
Industrijsko korištenje u tom smislu da
industrija dobijene podatke može zadržati za
sebe, to tek sada pocinje."
Medunarodna svemirska postaja, ISS, još je u
stvaranju, ali vec sada funkcionira. Sada se
radi na tome da se pridobiju tvrtke koje ce
tamo i eksperimentirati, bilo da je
istraživanje orijentirano primjenjenoj
tehnologiji ili je u svrhu temeljnih
znanstvenih spoznaja. To je zadaca Hartmuta
Ripkena, kooridnatora za korištenje svemirske
postaje u Njemackom centru za svemirske
letove: "Cinjenica da je ISS danas u stanju
pružati potporu industrijskom istraživanju,
zbog kontinuiteta, velikih resursa, što se
energije i mase tice, ta cinjenica tvrtkama
uopce nije poznata. Prilikom naših ispitivanja
tržišta i u razgovorima s poduzecima, utvrdili
smo da o tome nemaju pojma. A ako neka tvrtka
ne zna za te mogucnosti korištenja, zašto bi
onda dolazila k nama?"
U travnju bi do ISS-a trebao poletjeti
sljedeci astronaut sa staroga kontinenta.
Nizozemac Andre Kuipers ce u postaji provoditi
europske eksperimente, medu kojima i taj da se
brane i nasipi na holandskoj obali Sjevernoga
mora kontroliraju iz svemira. Time bi
korisnost svemirskog leta za one na Zemlji
ovom bar misijom mogla biti dokazana.