1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kakva je budućnost NATO-a?

U doba hladnog rata, Sjevernoatlantski savez je imao još smisla. Donekle je bila jasna i zadaća u mirovnim misijama, ali sve manje je i novca i volje za ratovanjem. 2014. bi trebalo odlučiti o novoj zadaći Saveza.

Sjevernoatlantski obrambeni savez je već počeo razmišljati o svojoj novoj ulozi i već trećoj epohi u koju ulazi. Jer nakon dvadesetak godina završava i razdoblje vojnih misija, uključujući i onu u Afganistanu. Ta misija je 2011. doživjela svoj vrhunac sa gotovo 150 tisuća vojnika iz 28 zemalja članica NATO-a uz vojnike 21 zemlje partnera i ona bi trebala biti završena najkasnije u prosincu 2014. Kako će izgledati NATO nakon toga? Jedan od diplomata u sjedištu obrambenog saveza tvrdi kako će on opet biti "više politički".

To je već druga velika transformacija zapadnog obrambenog saveza. U doba njenog osnutka 1949. svijet je možda bio opasnije mjesto za život, ali je svakako bio i jednostavniji. Glavna zadaća mu je bila održati ravnotežu straha prema bezbrojnim tenkovima i oružju Sovjetskog Saveza i njegovih saveznika i to je potrajalo četrdesetak godina.

1989. je pao Berlinski zid, a čitavo socijalističko carstvo se raspalo. Preko noći je i NATO izgubio svaki smisao jer su i nekadašnje članice Varšavskog sporazuma postale članice NATO-a. Počelo je drugo razdoblje Sjevernoatlantskog saveza koje je bilo u znaku drastičnih smanjivanja izdataka za obranu i tek povremenih misija u kriznim područjima.

"Svjetski policajac"

Prva su to bili napadi na uporište Srba u Bosni i Hercegovini 1995. i to je ujedno bio kraj dosadašnje glavne zadaće kao "kolektivnog mehanizma za samoobranu". NATO je sve više postajao jamstvo globalne sigurnosti i to u misijama koje su sezale od razoružanja milicija u Makedoniji 2001. pa do brojnih misija nakon terorističkog napada na Ameriku u rujnu 2001. kad je tadašnji predsjednik Bush i službeno zatražio pomoć saveznika zbog slučaja napada na jednu od zemalja NATO-a. Istovremeno su se redale i druge zadaće, od Kosova pa do pomoći protivnicima Gadafija u Libiji 2011. i misije protiv pirata u Indijskom oceanu. Ali i ta misija, poput one u Afganistanu bi ubrzo mogla doći do kraja.

Lovac polijeće iz Aviana u Italiji

NATO je nakon sloma socijalističkog bloka sudjelovao u brojnim misijama - po mogućnosti tek u zračnim napadima i tamo gdje se može iskoristiti njegova golema tehnološka prednost.

Sad dakle pred NATO stoji treće razdoblje i već su počele rasprave o novom smislu obrambenog saveza. Ideja da se vojni savez vrati politici ima i drugih razloga i oni se lako mogu čuti u Bruxellesu: "Umorni smo od misija", reći će jedan. "Nemamo dovoljno novaca", reći će drugi u sjedištu NATO-a. Obojica diplomata su u pravu. Zapadna javnost je podržavala NATO još dok se morala bojati sovjetske vojne sile, ali to je davna prošlost. Onda je još došla i financijska kriza koja je dodatno presušila blagajnu za vojne izdatke.

Malo novca i skupo iskustvo

Već sad je tako da niti vojna operacija srednje veličine ne bi bila moguća bez Sjedinjenih Američkih Država, makar je gospodarska snaga Europske unije barem podjednako velika kao i SAD. Takvi, sve manji izdaci za vojsku ne ljute samo Washington koji traže više od Europljana, nego je dovela i do koncepta NATO-a Smart Defence, "Mudre obrane" koja i polazi od pretpostavke sve manjih nacionalnih vojski koje tek udružene mogu tvoriti djelotvornu snagu.

Fogh Rasmussen

Fogh Rasmussen: 'Ovo iskustvo se ne smije izgubiti'

Rasprava će trajati do rujna slijedeće godine kad bi se u britanskom Cardiffu predstavnici zemalja NATO-a trebali dogovoriti o novoj zadaći obrambenog saveza. Tom prilikom treba izabrati i novog glavnog tajnika NATO-a jer onda istječe i mandat Andersu Foghu Rasmussenu. Njegovo je mišljenje kako je NATO u vojnim misijama i osobito u Afganistanu, stekao ugled vojne sile kakvu još nikad nije imao prije toga. "To iskustvo ne smije biti zaboravljeno", smatra Rasmussen.

Utoliko se može očekivati kako NATO neće zaboraviti kako je vojni savez i kako će se i dalje održavati velike, međunarodne vojne vježbe. Ali u drugim zemljama će se prije svega usredotočiti na uspostavu lokalnih obrambenih kapaciteta kako bi već unaprijed spriječili krize i sukobe.

Nova epoha i za Bundeswehr

Kraj misije u Afganistanu znači i novo razdoblje za njemačku vojsku. Stacionirani u Kundusu na sjeveru zemlje, njemački vojnici su po prvi puta nakon Drugog svjetskog rata opet sudjelovali u ogorčenim bitkama koje su trajale satima. Na desetke Nijemaca je izgubilo živote jer je Kundus bilo mjesto gdje je Budneswehr morao naučiti ratovati, izjavio je ovog listopada tadašnji ministar obrane Thomas de Maiziere prilikom službene primopredaje vojnog uporišta afganistanskim snagama. "Ovdje se gradilo i borilo, ovdje se plakalo i tješilo, ubijalo i ginulo", izjavio je njemački političar.

Njemačka vojska je upravo u Afganistanu stasala u "pravu" vojsku. Reforma njemačke vojske koja je pokrenuta upravo 2010. u godini najžešćih bitaka u Afganistanu vodi u smjeru poboljšanja njenih operativnih sposobnosti. Njemačka bi trebala sudjelovati u međunarodnim misijama sa ukupno deset tisuća vojnika, makar bi ukupan broj vojnika trebao biti smanjen s 250 na 185 tisuća.

Njemački vojnik u Afganistanu

U Afganistanu su i njemači vojnici, prvi puta nakon Drugog svjetskog rata, 'gradili i borili se, plakali i tješili, ubijali i ginuli.'

Kako stvari trenutno stoje, na koncu 2014. Bundeswehr u misijama neće imati više od 3.000 vojnika, a tako malo ih nije bilo sve od devedesetih godina prošlog stoljeća. Među vojnim stručnjacima i obzirom na raspoloženje u središtima moći, malo je vjerojatno kako predstoje neke nove velike misije.

Zapravo se već govori o svojevrsnoj "Merkeličinoj doktrini" gdje Berlin radije daje oružje i obučava partnere kojima misli da može vjerovati, nego da sam šalje njemačke vojnike u krizno žarište. Njemačkoj vojsci to može biti olakšanje, ali možda otvara i nove probleme. Jer opet se onda može čuti pitanje, zašto uopće imamo vojsku i vježbamo obranu?

Preporuka uredništva