1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako žive Hrvati u Janjevu?

Refki Alija, Janjevo15. kolovoza 2008

Janjevo se kao katolička župa spominje još prije 700 godina u jednom pismu pape Benedikta XI. U 13. stoljeću njemački rudari Sasi otvaraju ovdje rudnike zlata i srebra, nakon čega doseljavaju i dubrovački trgovci.

https://p.dw.com/p/Exnh
Središte Janjeva
Hrvata u Janjevu sve manje i manjeFoto: AP

Kada se s magistralne ceste Priština – Skoplje nadomak Lipljana s lijeve strane krene asfaltnim putem i prođe kroz nekoliko srpskih sela, na 13. kilometru je Janjevo, naselje u kojem živi najveći broj Hrvata na Kosovu. U centru je više trgovina, među kojima su i dvije s proizvodima od plastike koju su do nedavno prerađivali sami Hrvati, ali se sada skoro sve uvozi iz Kine.

Napuštena ruševna kuća
Od 5.000 ostalo još samo 300 HrvataFoto: DW / Refki Alija

Ako skrenete prema crkvi Svetog Nikole, zaštitnika ovdašnjih Hrvata, upast će vam u oči stare ruševne kuće. Na mnogima od njih je lokot i one već godinama zjape prazne.

Prave pomoći ni od kuda

Hrvatica Jana Jozić priča o teškom životu svojih preostalih sunarodnjaka. Ona kaže da skoro nitko nema posla, osim povremeno i to za tako malo novca da je preživljavanje jedva moguće. Osim toga, ona i suprug ponekad dobiju pomoć iz Hrvatske.

Janjevačka Hrvatica Kata Jozić sa sinom i kćeri
Janjevačka Hrvatica Kata Jozić sa sinom i kćeriFoto: DW

Kata Jozić pak ima desetoro djece i živi u tuđoj kući. Sinovi su za poslom otišli u Hrvatsku, kćeri su se poudavale, pa ona živi sama s dvoje maloljetne djece. Ona na ime socijalne pomoći i dječjeg doplatka od Vlade Srbije prima oko 200 eura, a od kosovske Vlade ne dobiva ništa jer, kako kaže, “ništa nije ni tražila”. Kata Jozić se s nostalgijom prisjeća kako se ovdje nekada živjelo od svog rada: “Nema ovdje u Janjevu proizvodnje. Nekada se ovdje i proizvodilo i trgovalo, ali sada nema ništa.”

San o ostanku na rodnom ognjištu

Sin Kate Jozić Josip učenik je sedmog razreda osnovne škole. On bi volio kada odraste da ne mora napustiti Janjevo i da može pomoći majci. “Volio bih raditi i živjeti ovdje u Janjevu, a ne negdje drugdje kao većina naših Hrvata koji odu i nikada se više ne vrate. Samo da završim školu i nađem neki posao“, kaže dječak.

Ulica s napuštenim oronulim kućama
Mnogi bi se vrlo rado vratiliFoto: DW / Refki Alija

Suzana Ljumezi inače živi u Kotoru, ali je ovih dana došla u posjet rodnom Janjevu kako bi obišla rodbinu i prijatelje. Ona se prisjeća nekadašnjeg, kako naglašava, lijepog života u rodnom kraju. Suzana vrlo rado dolazi u Janjevo: “Ovdje sam rođena i provela djetinjstvo i mada je sada sve bitno drugačije, svejedno je naše“.

„Zajedno se borimo za život“

Albanci iz Janjeva, poput Fadilja Gađija, tvrde da skladno žive s Hrvatima, isto kao i s Bošnjacima i Romima. “Zajedno radimo, zajedno se borimo za život i preživljavanje jer je za sve nas vrlo teško. Posla nema, kao ni zarade. Međusobno se pozivamo na svadbe i druga slavlja, idemo jedni drugima na sprovode“, priča Fadilj.

Optimizam unatoč teškoj situaciji

Katolička crkva u Janjevu
Katolička crkva u JanjevuFoto: DW

Župnik don Matej Palić, za koga se tvrdi da je više učinio za preostale sunarodnjake nego sve vlade od Prištine do Zagreba, priznaje na početku da je vrlo teška situacija, ali da ima mjesta optimizmu.

On kaže da je od nekadašnjih 5.000 Hrvata u Janjevu ostalo još samo 300 te da pokušava sve kako bi oni ostali, a san mu je da ih s vremenom bude i više. “Gospodarska i politička situacija na Kosovu nije bila dobra, a gospodarska je još uvijek jako teška, pogotovo za hrvatsku manjinu“, kaže hrvatski svećenik. On priča da su zaposleni samo pojedinci, a da velika većina živi od socijalne pomoći. „Pomoć im nekad stigne iz Zagreba, povodom velikih crkvenih blagdana. Ipak sam optimist i nadam se da će se situacija poboljšati, što će se odraziti i na mlade koji završavaju škole, da krenu s nekim poslovima pa da osiguraju bolju budućnost i sebi i drugima“, veli don Palić.

Nastava u školi po planovima iz Srbije

Oltar u crkvi
Crkva kao zaštitnik interesa Hrvata u JanjevuFoto: DW

No, Hrvati u Janjevu nisu suočeni samo s gospodarskim problemima. Tako oko 60 preostalih hrvatskih učenika osnovnu školu polazi po planu i programu Vlade Republike Srbije. “Učenici još uvijek nastavu pohađaju na srpskom. Prije nekoliko godina se pričalo da bi Beograd, Zagreb i Priština trebali dogovoriti nekakav program koji bi se prilagodio ovdašnjim uvjetima i da bi se napravili posebni udžbenici za hrvatsku decu. Međutim, i dalje se radi po planu Ministarstva Republike Srbije”, objašnjava don Matej Palić.

On istodobno ističe da su međunacinalni i međuvjerski odnosi u Janjevu dobri: “Sastajemo se s ovdašnjim hodžom i zajednički rješavamo neke probleme ako su na međunacionalnoj i međuvjerskoj razini. Nekih velikih problema nema, osim pljačke imovine.”

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi