Kako zabraniti da puše vjetar?

Kako je malo vjerojatno da se najpoznatiji vjetar Jadrana i priobalja može zabraniti zakonom ili preusmjeriti prometnim znakovima da ipak ne odnosi automobile i valja mostove kao da su makaroni, opet se postavlja pitanje što sa tom auto-cestom ali i sa ostalim cestovnim projektima Hrvatske.

Možda bi gradnja tunela kroz Bosnu i Hercegovinu prema Dubrovniku bila puno jeftinije rješenje od gradnje mosta kopno-Pelješac, kojim se želi stvoriti neprekinuta cestovna poveznica krajnjeg juga države s ostatkom Hrvatske. Tu je ideju nabacio predsjednik Stipe Mesić, no više od nje valja se pozabaviti iskorištenosti u lipnju 2005. završene autoceste Zagreb-Split te najave da će gradnja autoputa Zagreb-Sisak kasniti.

Na otvaranju Dalmatine, kako građani popularno zovu autocestu od Zagreba do Splita, premijer Ivo Sanader kazao je da ona ne predstavlja samo povezivanje sjevera i juga zemlje, već i poveznicu Hrvatske s Europom i europskim prometnim koridorima. Zbog toga se nije ni štedilo na novcu, pa je tadašnji šef Hrvatskih cesta Stanko Kovač iznio njenu cijenu: "Autocesta Zagreb-Split će koštati onoliko koliko je u početku najavljeno - 12 milijardi i 650 milijuna kuna."

Premijer je kazao kako se na toj cesti neće stati: "Sad moramo ići dalje. Nastavljamo autocestom do Dubrovnika, najprije ovu prvu dionicu do Ploča. Ali isto tako ću reći : nastavljamo i završavamo autocestu Županja-Lipovac, idemo sa koridorom 5C Sredanci-Đakovo-Osijek, idemo puni profil Rijeka-Zagreb, još 50-tak kilometara. Idemo prema Sisku. I tako dalje."

Cesta do Siska, u dužini od 30 kilometara, trebala je biti završena do 2008. godine. No, čini se da će do tada biti završeno tek pola auto-ceste. Priznaje to i Božidar Kalemta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka: "Do kraja 2008. godine ona će biti gotova do Lekenika. Nakon toga se ona odmah nastavlja do Siska. Prema tome, to je jasno, jasno je zacrtano i rokovi su jasni. Ti rokovi će se, u svakom slučaju, ispoštivati."

Razlog kašnjenju su problemi s konačnim definiranjem trase, otkupom zemljišta ali i odabirom izvođača radova. Jer, na prvi se natječaj javila samo makedonska tvrtka Granik a zbog njezinih dampinških cijena hrvatski su građevinari bojkotirali natječaj. Željko Žderić, direktor jednog od čestih izvođača cestovnih radova, splitskog Konstruktora, tim je povodom izjavio da su se hrvatski građevinari odlučili bolje organizirati ne bi li bili konurentniji na natječajima: "Na nekom natječaju konzorcij pravimo, na nekon natječaju, smo svak za sebe. Svi procjenjuju što treba učiniti u najboljem svom interesu a i u širem svom."

I dok će, dakle, autocesta od Zagreba do Siska kasniti, ona prema Splitu bilježi neslavne rekorde - lani je 22 dana bila zatvorena zbog bure, a i proteklih je dana orkansko nevrijeme zatvaralo dionicu od Posedarja preko Maslenice do tunela Sveti Rok. Vozači, kako domaći tako osobito strani, potpuno su zbunjeni kada ih policija s te moderne prometnice skreće na staru cestu preko Obrovca: "Ljudi su zbunjeni. Ne znaju di će, što će. Neki ne znaju uopće za staru cestu preko Obrovca. Neki se čude kako to autoput pa tako non-stop zatvoren."

Dok se kod Maslenice probno postavljaju burobrani, profesor Ivan Miličić koji je još 1971. godine bio začetnik trase autoceste Zagreb-Split kroz Bosnu i Hercegovinu i dalje tvrdi da je to najoptimalniji smjer: "Za Zadar nema alternative. Za Split i južnije od Splita ima alternative, a to je Split-Knin-Bihać-Pisarovina-Zagreb. I točka!"

Hrvatska je danas premrežena modernim cestama, no kada zapuše bura i zapadne snijeg, usprkos milijardama kuna i godinama rada, vozačima ostaju stare, kraće i sigurnije ceste. I uz to besplatne, primjerice od Zagreba prema Splitu preko Gračaca i Knina.