1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Kako zaštititi umjetnine?

Muzeji i galerije su posljednjih desetljeća uložili mnogo u zaštitu umjetnina. No to je često nedovoljno. A umjetnička djela često nisu ni osigurana protiv krađe.

Odjednom su na zidu bile samo tri izblijedjele mrlje: tamo gdje su nekad stajala djela Caspara Davida Friedricha i Williama Turnera ostali su samo obrisi. Prije 20 godina iz poznate frankfurtske galerije Schirn nestala su poznata djela njemačkog i britanskog majstora. Lopovi su jednostavno ostali preko noći u muzeju, svladali jednog čuvara i odšetali s milijunskim slikama pod rukom. Šok za čitav umjetnički svijet.

Još ništa bez „žive sile“

Bernd Weiler

Bernd Weiler

Danas, dva desetljeća kasnije i u trenutku kada se za umjetnine plaćaju dosad neviđene svote, muzeji su ipak malo oprezniji. „S kombiniranim sigurnosnim principom, dakle kombinacijom tehnike i ljudstva, danas bi ovakva krađa bila nemoguća“, tvrdi Bernd Weiler iz zaštitarske tvrtke „Securitas“ koja se diljem svijeta brine za sigurnost mnogih galerija i muzeja. Danas je u upotrebi mnogo više tehnike nego prije, npr. nevidljive svjetlosne zaštite koje registriraju svako približavanje čuvanom predmetu ili termoaktivne kamere koje prate svako tijelo u vidokrugu i mogu zaključiti rad li se o osobi koja se kreće ili recimo mišu. Uređaji su isto tako umreženi i komuniciraju jedan s drugim. No postavlja se pitanje nisu li time lak plijen za hackere koji ih mogu izmanipulirati izvana. „Sustavi su dobro zaštićeni od takvih napada, a osim toga raspolažu i odvojenom opskrbom energijom“, kaže Weiler. No unatoč tomu bez živih čuvara je dobro osiguranje i dan danas teško zamislivo. Koji put i njihova puka nazočnost obeshrabruje potencijalne lopove.

Porculan na internetu

Muzeji se od krađe a time i teških financijskih gubitaka štite i osiguranjima. No i osiguranja prije nego što će osigurati neko djelo vrijedno nekoliko desetaka milijuna eura provjeravaju i konkretnu zaštitu. “Standard se značajno poboljšao ali još uvijek postoje mnoge slabe točke”, kaže Bernd Ziegenrücker iz, na muzeje i galerije specijalizirane, kuće “Artekuranz“. On govori o visokim premijama za poznata djela ali i o tomu kako su zapravo najproblematičnije krađe djela koja mnogima ne upadaju odmah u oči. Djelatnik muzeja-dvorca Charlottenburg u Berlinu je tako godinama krao skupocjeni porculan i prodavao ga preko interneta. Umjetnine su također osigurane i tijekom transporta u druge izložbene kuće. Osiguranje ne pokriva štetu jedino u slučaju rata i nuklearne katastrofe.

Neprocjenjiva emotivna i kulturna vrijednost

Zaštita umjetnina laserima

Zaštita umjetnina laserima

No pored svog osiguranja na kraju je ipak kulturna vrijednost ukradenih ili oštećenih umjetnina čimbenik koji se ne da nadoknaditi nikakvim novcem. Zanimljivo je da državni muzeji i galerije ne osiguravaju svoje umjetnine. U slučaju gubitka ili oštećenja štetu na kraju snosi porezni obveznik. No apsolutne i potpune sigurnosti za kulturna dobra na kraju ipak nema. To je najbolje vidljivo u slučaju vandalizma kada posjetitelji namjerno oštećuju umjetnine kiselinom ili drugim predmetima. Tu bi pomogle samo kontrole poput onih na aerodromima, a to je u muzejima i galerijama gotovo neizvedivo.