1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kako zaštititi strane radnike u Njemačkoj od izrabljivanja?

Njemački savez sindikata se angažira u borbi protiv malih plaća i besprizornog iskorištavanja jeftine radne snage iz novih zemalja članica Europske unije. Od inicijative će profitirati i Hrvatska.

Medicinska sestra u bolnici

Samo "pomoćnica"?

Poljske njegovateljice, češki građevinski radnici ili mađarske medicinske sestre - svi oni već duže od godinu dana mogu bez ograničenja tražiti posao na čitavom području Europske unije, dakle i u Njemačkoj. Za osam zemalja prvog proširenja EU-a na istok 2004. godine je naime godinama važila svojevrsna zabrana zapošljavanja u Njemačkoj - na taj je način tadašnja socijaldemokratska vlada željela onemogućiti da, kako se govorilo, "val radnika s istoka Europe preplavi zemlju".

To je ograničenje bilo na snazi do početka 2011. Od tada su granice Njemačke i službeno otvorene za radnike iz tih zemalja, a od 2014. će im se moći priključiti i radnici iz Rumunjske i Bugarske koje su EU-u pristupile 2007. I mada je zapošljavanje sada i službeno moguće bez ograničenja, najavljivani "val" stranih radnika je ipak izostao, objašnjava Volker Roßocha i Njemačkog saveza sindikata (DGB), zadužen za migracijsku politiku.

Kriminalna energija

Građevinski radnici

"Do prevara najčešće dolazi u građevini"

Dapače - ne samo da nije došlo do masovnog ulaska stranih radnika iz Poljske ili Mađarske, već ih zapravo dolazi premalo. Njemačko tržište rada naprosto vapi za jeftinom radnom snagom. I tu počinju problemi. Zakonski su radnici koji dolaze iz zemalja EU-a jednako zaštićeni kao i njihove njemačke kolege, ali u praksi je to drugačije. Oni često završavaju na izrabljivačkim radnim mjestima.

Dobar primjer za to je zapošljavanje njegovateljica iz Poljske. U potrazi za radnom snagom posredničke agencije iz Njemačke angažiraju firme koje se bave njegovateljskim poslovima u Poljskoj s nalogom da se daju u potragu za radnom snagom. One te poslove prebacuju dalje na druge poduzetnike. "Na taj način se prikriva prava struktura radnih odnosa i na kraju je izvana teško ustanoviti tko je koga u stvari pod kojim uvijetima zaposlio. Radnicima je onda moguće uskratiti pravedne i realne plaće. A u slučaju spora je vrlo teško pravno razjasniti situaciju i odgovornost", naglašava Roßocha.

Cilj je zaobilaženje inače prilično strogih njemačkih zakona o radnom pravu. Tako se primjerice njegovateljice iz novopridošlih zemalja EU-a, za koje u Njemačkoj zakonski postoji zajamčena minimalna plaća, prijavljuju kao "pomoćnice" i onda ih se manje plaća. Zabilježeni su čak slučajevi da su kvalificirane njegovateljice prijavljivane kao au pair, navodi stručnjak DGB-a Roßocha.

Zamka samostalnosti

Pomagači pri branju šparoga

U njemačkoj su cijenjeni pomagači pri branju šparoga iz Poljske, Rumunjske ili Bugarske

Još je kompliciranija situacija s radnicima iz Rumunjske i Bugarske. Sezonski radnici iz tih zemalja smiju doduše na vrijeme od maksimalno šest mjeseci doći raditi u Njemačku kao pomoćni radnici u poljoprivredi, ali za sve ostale branše oni trebaju urednu radnu dozvolu. Najveća je međutim prepreka odredba, da tu mogu raditi samo ako su u zemlji prijavili zanat odnosno svoju firmu.

To vodi do zloupotreba, budući da ljudi zapadaju u tzv. "prividnu samostalnost". Mada su ovisni o samo jednom poslodavcu, službeno se vode kao samostalni poduzetnici. Njihovog poslodavca taj status oslobađa obaveze uplaćivanja za zdravstveno ili socijalno osiguranje, a u slučaju bolesti radnici ne dobijaju niti jedan cent tijekom bolovanja.

"Do ovakvih prijevara najčešće dolazi u građevini", tuži se Roßocha. "Ljudi misle da imaju ugovor, a zapravo su potpisali prijavu samostalne djelatnosti. A onda se preko noći nađu na ulici, jer njihov poslodavac odjednom prestaje plaćati njihov smještaj", upozorava funkcioner DGB-a.

"Jednaka plaća za isti posao"

Njegovateljica

Zakonski je njegovateljicama zajamčen iznos minimalne plaće

U takvim situacijama oštećenim radnicima pokušava pomoći Njemački savez sindikata, često u suradnji s općinskim socijalnim službama. Osim toga su za početak u dva velika njemačka grada, u Frankfurtu i Berlinu, osnovana savjetovališta za strane radnike. Oni su dio projekta "Fer mobilnost" Saveza sindikata koji se odvija pod motom: "Jednaka plaća za jednaki rad na istom mjestu." Cilj je u prvom redu prosvjećivanje radnika iz inozemstva i informiranje o njihovim pravima.

Zbog toga je uz osnivanje savjetovališta težište kampanje i u zemljama iz kojih strani radnici dolaze. Zasada se organizira suradnja s partnerima iz Bugarske, Rumunjske i Poljske, ali se aktivnost namjerava proširiti i na druge zemlje. Ljude se želi s jedne strane informirati o njohovim pravima koja imaju u Njemačkoj, a s druge strane ih se namjerava upozoriti na brojne pojave varanja i laganja koje su dosada zabilježene.

Moguće je da će jedno savjetovalište biti otvoreno i u Hrvatskoj, jer će s priključenjem zemlje Europskoj uniji i njeni građani još lakše no dosada moći tražiti zaposlenje u Njemačkoj. Jedina prednost građana iz Hrvatske u odnosu na njihove kolege iz istočnoeuropskih zemalja: s obzirom na dugu tradiciju radne migracije Hrvata u Njemačku, tu već postoji relativno razvijena mreža savjetovališta, udruga i firmi gdje je moguće dobiti i potrebne informacije i potrebnu pomoć. To omogućuje ipak barem donekle bolju zaštitu od beskrupuloznih poslodavaca.

Autori: Blagorodna Grigorova/Zoran Arbutina

Odg. ur.: Željka Telišman

Preporuka uredništva