1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kako svjetski koncerni povećavaju problem gladi?

Kad strani koncerni u nekoj zemlji kupe ili u dugoročni najam uzmu veliku količinu zemlju, to često dovodi do sukoba, rasta cijena hrane pa i nestašice vode. I povećava broj ljudi kojima prijeti glad.

Dijete iz Biafre

Biafra je postala sinonim gladi

Logo organizacije 'Kruh za svijet'

Logo organizacije 'Kruh za svijet'

“Samo od listopada 2008. do lipnja 2009. godine strane tvrtke su zakupile 46,6 milijuna hektara zemlje - od čega 70 posto u Africi. Zemlje poput Sudana, Mozambika, Konga, Kenije, ali i Sijera Leonea rasprodaju svoje obiteljsko srebro”, kaže Carolin Callenius iz organizacije 'Kruh za svijet'.

Bogate države i koncerni su i ranije investirali u zemljišta, ali to sada čine na veliko. Poslije financijske krize očigledno se isplati investirati u poljoprivredu. „Koncerni očekuju veliku dobit“, kaže Calleniusova i dodaje da je utrka oko zemlje počela. “Međutim, ne sade se više kao nekada pamuk, kava, kakao. Na najkvalitetnijoj zemlji siju se biljke za izvoz: riža, kukuruz, ali i biljke za pravljenje bio-goriva”.

Umjesto hrane bio-gorivo

Sve se to događa pred očima onih koji već sada gladuju i koji ovise o uvozu hrane. To su seljaci, ribari, urođenici koji žive u plemenskim zajednicama. Njima je oduzeta najvažnija baza za proizvodnju – zemlja. Zato organizacija 'Kruh za svijet' zahtijeva da se takvo davanje zemlje odvija u skladu sa potrebama najsiromašnijih, da sijanje i trgovina podliježu strogim ekološkim, ali i socijalnim kriterijima.

Njiva zasijana rižom na Baliju

Njiva zasijana rižom na Baliju

U Sijera Leoneu trenutno se vode pregovori o zakupu 1,5 milijun hektara poljoprivrednog zemljišta. Jedan švicarski koncern za proizvodnju bio-energije želi na 58.000 hektara zasijati šećernu trsku i manioku za proizvodnju etanola. To ugrožava prehranu 17.000 ljudi.

Gotovo milijarda gladnih

Stručnjak za poljoprivredu Roman Herre iz organizacije za zaštitu ljudskog prava na hranu FIAN kaže: “Kod gotovo svih investicija rado se govori o razvoju, ali u stvarnosti, na licu mjesta, skoro da nema novih radnih mjesta. Naprotiv, uništena su brojna sredstva za život, a obećana infrastruktura, koja je u većini slučajeva infrastruktura namijenjena izvozu, nije nešto što je potrebno ljudima koji tamo žive”.

Roman Herre naglašava da 43 od 53 afričke zemlje uvoze hranu. Prema procjenama UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu FAO u 2010. godini je, istina, smanjen broj gladnih u odnosu na prošlu godinu, ali i dalje u svijetu gladuje 925 milijuna ljudi.

Autor: Sabine Ripperger / Anto Janković

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva