1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kako Srbija balansira između Rusije i Zapada?

Nikada nisu pokidane veze koje su postojale između Rusije i zemalja s prostora bivše Jugoslavije. Ruski utjecaj na Balkanu, posebno u Srbiji, bio je u posljednja dva desetljeća samo manje izražen zbog kraja Hladnog rata.

Dmitrij Medvedjev (d.) i Boris Tadić, predsjednici Rusije i Srbije

Dmitrij Medvedjev (d.) i Boris Tadić, predsjednici Rusije i Srbije

Dok Srbija u Rusiji traži političkog saveznika zbog rješavanja statusa Kosova, a u izvjesnoj mjeri i za budući razvoj ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini, Rusija od Srbije očekuje podršku u Eurospkoj uniji, kad vremenom postane članica EU. Srbija i Bosna i Hercegovina su jedine zemlje s prostora bivše nesvrstane Jugoslavije koje do sada nisu potpale pod sferu interesa Zapada - odnosno ulaskom u NATO savez.

Plinovod

Sve važnija distribucija plina na Zapad

95% stanovništva Srbije ne podržava ulazak u NATO zbog bombardiranja na Srbiju 1999. godine, a Vlada Srbije u Rusiji vidi vjernog prijatelja u politici nepriznavanja nezavisnosti Kosova. Nedavnom posjetom ruskog predsjednika Dmitrija Medvedjeva Srbiji, veze dvije zemlje su još samo više osnažene, ali ne i iznova utemeljene, tvrdi Dušan Reljić, znanstveni sauradnik njemačkog Instituta za međunarodnu politiku i sigurnost, koji je nedavno u Berlinu objavio studiju „Povratak Rusije na Zapadni Balkan“:

„Ne vjerujem da i Rusija sama očekuje da bi Srbija mogla biti dio neke ruske integracije. Rusija računa s tim da će Srbija kao i druge zemlje s tog prostora jednog dana pristupiti Europskoj uniji i da će unutar Unije biti sklonija suradnji s Rusijom nego što su to recimo baltičke ili srednjoeuropske ili istočnoeuropske zemlje u ovom trenutku.“

„Srbija kod Rusa ima povlašten položaj“

Alexander Rahr

Alexander Rahr

Rusija je svjesna da Srbija neće biti izolirana i izostavljena iz članstva u Europskoj uniji, smatra Alexander Rahr, analitičar i direktor programa za Rusiju i Euroaziju u Njemačkom društvu za vanjsku politiku. Učlaniti Sloveniju i Hrvatsku, a izostaviti Srbiju bila bi najveća greška kojom bi na Balkanu bila stvorena još veća neizvjesnost, kaže on. Rusija, međutim, namjerava iskoristiti geopolitički značaj Srbije i Balkana da bi Zapadnoj, pa i samoj Jugoistočnoj Europi, idućih 50 godina prodavala svoj plin:

„Plinovodi koji trenutno postoje, potiču još iz vremena Hladnog rata. Ne prolaze kroz sve zemlje i nema ih dovoljno da bi Rusija mogla izvesti svu količinu plina koja je Europi potrebna. Zato Rusija i pokušava za sebe pridobiti pojedine zemlje, prije svega one na Balkanu, da bi im dodijelila ulogu distributivnih “ćelija” za ruski plin u regionalnom europskom kontekstu. Srbija je pri tome zasigurno zemlja koju Rusija posebno tretira.“

EU će mijenjati politiku prema Balkanu

Ono što su rakete bile za vrijeme Hladnog rata, danas je plin – glavno političko oružje. Zemlje Balkana naučile su svoju lekciju od Ukrajine, ocjenjuje Rahr. Bude li izgrađen planirani rusko-talijanski gasovod „South Stream“ do 2015. godine, Srbija i zemlje u okruženju će dobiti tranzitni monopol za prenos plina kao najvažnijeg proizvoda EU, a time bi se prema Srbiji automatski mijenjala i dosadašnja politika starih članica Unije, kao što su Njemačka, Italija ili Francuska, objašnjava analitičar Rahr:

„Zato se zemlje i bore za ovaj status. Srbija pri tome veoma lukavo uči i od Turske. Svjesna je da ukoliko postane glavno tranzitno čvorište za ruski plin, i Europska unija će je ozbiljnije doživljavati.“

Boris Tadić

Boris Tadić

Mnogi analitičari i politolozi smatraju da predsjednik Srbije Boris Tadić danas pokušava balansirati izmađu Istoka i Zapada, kako je to za vrijeme Hladnog rata uspješno radio Tito. Tadić se nada da će EU pristati na brze ustupke Srbiji kako Srbija ne bi postala poluga ruske politike na Balkanu.

Autorica: Selma Filipović

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva