1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kako smanjiti rashode i povećati prihode?

Hrvatski mediji su proteklih dana naveliko nagađali o tome kako će se krpati budžetska rupa: od uvođenju privremenog poreza na bankarsku dobit na određeno vrijeme, preko povećanja PDV-a do rezanja plaća i primanja.

Abakus

Abakus ne može puno pomoći u proračunskoj matematici

Jadranka Kosor

Jadranka Kosor

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor za danas (23.8.) je najavila razgovor vladajuće koalicije o rebalansu državne kase. Kosor je zatražila malo strpljenja, ali kako se govori o rezanjima nekih prava ne treba čuditi nervoza i radoznalost javnosti.

U državnoj kasi je manjak od oko pet milijardi kuna. Trošiti više nego što se ima, put je što je Hrvatsku samo u posljednjih sedam mjeseci odveo u još 27 milijardi kuna duga. O tome kako smanjiti rashode ali i kako povećati prihode razgovarat će koalicijski partneri, a premijerka je najavila i razgovor sa socijalnim partnerima.

Sva nagađanja o Vladinim potezima pratile su sindikalne prijetnje štrajkovima zbog rezanja plaća, negodovanja stručnjaka zbog povećanja PDV-a sa 22 na 25 posto, opozicijski zahtjevi za prijevremenim izborima, kao i najave poskupljenja bankarskih usluga odnosno, kako je to kazao analitičar Zdeslav Šantić, „to znači i manje kamatne stope na štednju građane u bankama, ali isto tako i banke će biti prisiljene primjenjivati nešto stroži pristup prilikom kreditiranja.“

Najnovije nagađanje kazuje kako bi Vlada prihode mogla pojačati prodajom manjinskih udjela u nekim tvrtkama. Samo paket dionica T-HT-a u vlasništvu države vrijedi oko 800 milijuna kuna. U državnom su vlasništvu manjinski udjeli u još četiristotinjak poduzeća. No, i kad se to rasproda, kako će se dalje financirati narasla potrošnja?

Vlada bez ičije potpore

Glavne su točke, podsjetimo, Vladina programa gospodarskog oporavka prodaja udjela države u trgovačkim društvima manjih od 25 posto, ukidanje i smanjivanje neporeznih davanja te promjene sustava poticaja u poljoprivredi. To, međutim, neće biti dovoljno bez nekih rezova. Alternativa može biti povećanje poreza, ali analitičari kao i premijerkini savjetnici složni su kako bi svaki novi porez donio novu štetu gospodarstvu.

Rebalans državnih financija uvijek je i rezultat političkog dogovora Vlade s koalicijskim partnerima. Pitanje je stoga hoće li oni pristati na pravedno smanjenje proračunskih rashoda ili će tvrdo inzistirati na svojim položajima. Isto je i sa sindikatima, koji su najavama štrajkova reagirali na moguće smanjenje plaća. Premijerka je najavila kako će ovaj rebalans, kao uvod u izradu budžeta za slijedeću godinu, voditi računa o najosjetljivijim skupinama pa neće biti smanjenja stavki za rodiljne naknade i doplatak za djecu.

Tržnica u Zagrebu

Građani s nervozom očekuju vladine mjere

Predstojeći rebalans, kao i državne financije za iduću i sve sljedeće godine morat će biti, suglasni su stručnjaci, kombinacija smanjivanja prava i laganog rasta deficita, s tim da se nastoji primjenjivati načelo pravednosti. Jednostavnije rečeno, mirovine bi se rezale onima koji su kraće uplaćivali u fondove, porez bi se uveo za one koji imaju ekstraprofit, lokalne zajednice dobile bi manje dotacije,... Najveće je protivljenje rezanju plaća za pet do 10 posto, što bi u preostala četiri mjeseca ove godine moglo donijeti uštedu od 750 milijuna kuna, a na razini 2011. godine tri milijarde.

Iz opozicije Vladi poručuju kako su protivi rezanju plaća i mirovina te diranju socijalnih davanja te tvrde da ključ uopće nije rebalans, nego dobra priprema budžeta za sljedeću godinu, u kojoj se Hrvatskoj nudi 3,6 milijardi kuna iz EU fondova.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva