1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako se šire uzročnici bolesti?

Brigitte Osterath/Ivana Zrilić 6. rujna 2014

Hoće li epidemija ebole zahvatiti i druge dijelove svijeta? Nije nemoguće. Prvi gradovi koji bi u Europi mogli biti pogođeni su Pariz i London.

https://p.dw.com/p/1D7a1
Foto: picture-alliance/dpa

Uzročnicima bolesti danas je lako. Još u vrijeme kada su ljudi hodali pješice i kretali se uz pomoć konja, bakterije kuge uspjevale su se proširiti diljem Europe. Sada, uz pomoć zrakoplova, koji unutar samo jednoga dana dospiju na krugi kraj svijeta, klice se mogu širiti i puno jednostavnije i brže.

Do sada je epidemija ebole bila ograničena na Afriku. Ali virus se iz Gvineje proširio na susjedne zemlje: Sieru Leone, Liberiju, Nigeriju, a sada i Senegal. Situacija se u roku od nekoliko mjeseci znatno pogoršala.

Uzročnike unijeti u kartoteku

Uz pomoć softwarea kao što je primjerice Google Maps može se proizvesti gotovo svaka karta, na kojoj su ucrtani svi slučajevi ebole u jednom određenom trenutku. Vremenski redoslijed pokazuje kako se virus širi.

I profesionalci koriste takve alate: karta zdravlja, ekipa znanstvenika, epidemiolozi i primjerice programeri koji razvijaju software. Interaktivna karta ebole s vremenskom osi koja se može klikati jasno pokazuje kako se epidemija proširila iz Gvineje.

Zrakoplovi su putovanja učinili jednostavnima- kako za ljude, tako i za viruse
Zrakoplovi su putovanja učinili jednostavnima- kako za ljude, tako i za viruseFoto: picture-alliance/dpa

Virusi putuju zrakoplovom

Da bi se shvatilo kako se uzročnici bolesti mogu proširiti ostatkom svijeta, znanstvenici moraju držati na oku zračne luke i zračne linije. Jer oni odlučuju o tome koliko brzo može putovati jedna klica. Za jedan virus koji je primjerice u Londonu, puno je jednostavnije stići do New Yorka nego do nekog zabitog sela u Škotskoj.

Dirk Brockmann sa sveučilišta Humboldt-Universität u Berlinu i Dirk Helbing iz ETH Zürich razvili su jedan računalni model, koji izračunava kako se jedna klica geografski širi i za koji grad se pretpostavlja da bi mogao prvi biti pogođen.

Oba znanstvenika upravo su simulirala širenje svinjske gripe H1N1, klice EHEC i virusa SARS. Sada su svoju simulaciju prilagodili izbijanju ebole u zapadnoj Africi.

Stav ljudi o putovanju ključan je kako bi se razumio model uz pomoć kojeg se širi uzročnik bolesti, kaže za DW Brockmann, koji radi i za Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Biologija uzročnika bolesti ovdje ne igra gotovo nikakvu ulogu. Ona samo utječe na brzinu: "Ako je broj slučajeva velik, mnogi ljudi obole i bolest se dakako može brzo proširiti."

Putnicima se u zračnim lukama kontrolira temperatura kako bi se spriječilo širenje ebole
Putnicima se u zračnim lukama kontrolira temperatura kako bi se spriječilo širenje eboleFoto: picture-alliance/dpa

Ebola će prvo stići do Pariza i Londona

Simulacija istraživača sastoji se mreže zračnih luka. Za svaku zračnu luku se navodi kolika je relativna vjerojatnost da ebola dođe do nekoga grada - uvijek u usporedbi s drugim gradovima.

Ako se krene od zračne luke Conakry u Gvineji, Pariz je najrizičniji da se pretvori u ulazna vrata za ebolu: Njegova "relativna vjerojatnost uvoza" iznosi osam posto. Gledajući iz Freetowna u Sierra Leone, obje londonske zračne luke i Gatwick i Heathrow su mnogo ugroženije s vjerojatnošću od 8,5 posto, slijedi Bruxelles.

"U mreži se prikazuju i povijesni faktori, mogli bi se nazvati kolonijalni 'otisci prstiju' ", kaže Brockmann. Neke europske zemlje i danas imaju intenzivan zračni promet sa svojim nekadašnjim kolonijama, primjerice Francuska s Gvinejom. Njemačka sa svojom najvećom međunarodnom zračnom lukom Frankfurt ipak je manje rizična od Engleske ili Francuske. Najvjerojatnije će virus ebole najprije stići do drugih zemalja u Africi, primjerice Gane.

Ali Brockmann naglašava da je ovdje riječ samo o relativnoj vjerojatnosti. Doduše, može se dogoditi da model kaže da Francuska nosi veći rizik od "uvoza" ebole od Njemačke, "ali za sada ne možemo reći kolika je apsolutna vjerojatnost da primjerice Engleska u iduća tri tjedna "uveze" slučaj ebole. I on dodaje: " Zato sada moramo platiti."

Gripa je zaraznija od ebole i širi se brže
Gripa je zaraznija od ebole i širi se bržeFoto: AP

Simptome se može tražiti preko tražilice google

Drugi istražitelji čak su i pokušali predvidjeti izbijanje epidemije - neki i s neobičnim mjerama.

Internetska tvrtka google je prije nekoliko godina najavila da bi mogla predvidjeti gdje će krenuti val gripe. Software je analizirao pojmove s tražilice i uspoređivao ih sa IP adresama koje su otkrivale gdje se neki pojam posebno često tražio. A ideja koja se krije iza toga: Malo prije nego je izbio val gripe, ljudi su na tom mjestu posebno često tražili pojmove poput "gripa" i "simptomi".

Na web stranici svatko može upitati za rizik od gripe u svojoj okolici, tako reći u realnom vremenu. U međuvremenu je tvrtka razvila i jedan poseban software za vrućicu.

Prema izvještaju stručnog časopisa "Science" Google je zakazao u tzv. tehnici velikih brojki kada je riječ o tome da se realno pogodi prognoze. Tako je potpuno promašio trendove za epidemiju gripe 2009. godine. Nakon što je software nanovo instaliran, predviđanja su otišla predaleko, pišu znanstvenici u časopisu "Science". "O trendovima gripe govori više od pola liječničkih posjeta na temelju bolesti koje nalikuju gripi u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti", dakle američke zdravstvene vlasti. Njihove prognoze temelje se na istraživanjima u laboratorijima.

Upozorenja bi trebala promijeniti stav ljudi
Upozorenja bi trebala promijeniti stav ljudiFoto: Sia Kambou/AFP/Getty Images

Treba uračunati i ljudsko stajalište

"Naše računalne simulacije već su vrlo dobre", kaže Brockmann, "ali jedan faktor još nedostaje: povratna inofrmacija."

Ljudi često mijenjaju svoja stajališta, ako im prijeti opasnost. Ako mediji izvještavaju o jednoj epidemiji, oni primjerice često otkazuju svoje putovanje i ostaju kod kuće.

"I to još želimo uračunati u budućnosti", kaže Brockmann. Tada bi prognoze možda bile mnogo realističnije.