1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kako se zaštititi od poplava?

Sve češće uslijed nevremena s jakim kišama dolazi do kaosa u prometu i nestanaka električne energije. Kuće su pod vodom. Rijeke i potoci izlijevaju se iz svojih korita. Je li čovjek suviše organičio prostor prirodi?

Svaki put kada obilne padaline dovedu do poplava, kada se ljudi brinu za svoju imovinu, za svoje kuće, javlja se pitanje: Kako se možemo obraniti od poplava? Jesmo li dali previše prostora rijekama? Na ova pitanja odgovaraju stručnjaci poput Emila Distera iz Instituta za tehnologiju u Karlsruheu. On u osnovi vidi usku povezanost između zaštite od poplava i prirodnih poplavnih područja duž riječnih tokova: "Rijeka je u svom provobitnom stanju stvorila prostor za poplavu. To su poplavna područja duž riječnih tokova u kojima se ranije, bez utjecaja čovjeka, pri ekstremno velikim vodostajima mogao izliti kompletan višak vode", objašnjava Dister. "Mi smo ta prirodna poplavna područja drastično smanjili, i sada za istu ili čak povećanu količinu vode na raspolaganju stoji znatno manje prostora."

Prema podacima Saveznog ureda za zaštitu prirode u Njemačkoj je danas u prosjeku nestalo 80 posto poplavnih područja duž riječnih tokova. Ona su ustupila mjesta naseljima ili industrijskim objektima ili su intenzivno iskorištena u poljoprivredne svrhe. Upravo u regijama na istoku Njemačke, koje su više puta bile pogođene poplavama to dokazuju brojne studije, kaže Dister.

Organizacije za zaštitu prirode zahtijevaju desetljećima renaturaciju rijeka kako bi se pružila zaštita od poplava.

Olaf Tschimpke

Olaf Tschimpke

"Njemačke savezne zemlje su u prvom redu ulagale u tehničke mjere kao što su izgradnja zidova i visokih nasipa. Samo to nije dovoljno", kaže predsjednika NABU-a (Centar za zaštitu prirode) Olaf Tschimpke. Bez postojanja poplavnih područja duž riječnih tokova se smanjuje mogućnost izjednačavanja razina vodostaja koji je u porastu. "Trebamo žive rijeke sa slobodnim obalama. To ne služi samo zaštiti od poplava, već i štiti prirodu", kaže Tschimpke.

Nasipi i polderi nisu optimalna zamjena

U organizaciji za zaštitu prirodne sredine WWF na sličan način gledaju na ovu problematiku. Proteklih godina se prije svega radilo na prognozama i na prevelikoj tehničkoj zaštiti od poplava, kritizira Geord Rast, referent za vodogradnju i hidrologiju: "Sanirani i povišeni nasipi mogu u pojednim slučajevima biti razumna opcija, ipak često to samo stalno prebacuje problem nizvodno u susjedne općine."

Mora se razmisliti o izdiferenciranom menadžmentu kada je riječ o riziku od poplava u različitim područjima, kaže Emil Dister: "To bi značilo da se pri vrlo velikim poplavama ciljano dozvoli plavljenje poljoprivrednih površina kako bi se time zaštitila urbana područja ili industrijske zone." Ili kako je to formulirao stručnjak WWF-a Rast: "Bolje poplave na oranicama, nego u dnevnim boravcima."

U nekim mjestima već postoje umjetno napravljena poplavna područja, tzv. polderi, ili bazeni za zadržavanje vode za slučajeve katastrofe koji se u slučaju poplava ciljano preplave vodom. To se u određenim slučajevima ne može spriječiti, ali to ne nudi dobru alternativu prirodnim poplavnim područjima, kaže Dister koji se također bavi istraživanjem eko-sustava prirodnih poplavnih područja duž riječnih tokova. "Polderi se mogu usmjeravati na vrlo različite načine, a ako se to događa samo u slučaju katastrofe, onda je to za prostor koji je pogođen zaista i katastrofa jer ne postoji prilagodba na poplavu. U prirodnim poplavnim područjima duž riječnih tokova postoje životne zajednice koje su stalno izložene poplavama i koje su čak na njih upućene.

Može se učiniti puno toga, ali apsolutna zaštita od poplava ne postoji

Može se učiniti puno toga, ali apsolutna zaštita od poplava ne postoji

Ekstremne vremenske situacije su učestalije zbog klimatskih promjena

Nakon izlijevanja Elbe 2002. godine njemačka Vlada i savezne zemlje su inicirale sveobuhvatni program zaštite od poplava. Ipak više od deset godina nakon tadašnjih poplava rizik se jedva smanjio, kaže Rast. On kaže da se malo toga dogodilo kako bi se rijeci dalo više prostora i kako bi se smanjio potencijal za nastanak štete, navodi WWF. Organizacija NABU stoga zahtijeva poseban program kojim bi se financirala renaturacija vodotoka i poplavnih područja duž riječnih tokova.

Stručnjaci zbog klimatskih promjena računaju sa sve češćim ekstremnim vremenskim prilikama. Investicije u zaštitu od poplava tako ne trebaju ni u kojem slučaju biti odgođene, kaže Mojib Latif iz Centra Helmholtz za istraživanje oceana u Kiehlu. "Moramo prirodi vratiti dio. Jer priroda sebi stalno vraća ono što joj je jednom pripadalo. Trebamo više poplavnih područja!" Osim toga, on kaže, da se mora razmisliti i o nepopularnim mjerama kao što je zabrana gradnje u ugroženim područjima.

I Emirl Dister smatra da je ponovo pretvaranje područja blizu rijeka u prirodna poplavna područja i šume neophodna mjera u cilju adaptiranja na klimatske promjene. Unatoč tome bit će situacija u kojima sve te mjere neće biti dovoljne, kaže Dister. On podsjeća na poplave iz 1342. godine koje su dovele do ogromnih pustošenja na zapadu Njemačke. "Prirodna poplavna područja protiv toga ne koriste ni sve druge mjere opreza, koje se mogu napraviti, ništa. Može se učiniti puno toga, ali apsolutna zaštita od poplava ne postoji."

Preporuka uredništva