1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kako se odnositi prema Rusiji?

Vladimira Putina i njegove namjere teško je procijeniti. Zapadne zemlje trenutno nisu jedinstvene niti u ocijenama situacije, a niti u tome kako se uopće treba odnositi prema Rusiji.

Tenkovi Crvene armije u Berlinu - svakodnevno stotine turista posjeti mjesto koje podsjeća na dane kada je vojska bivšeg Sovjetskog saveza Berlin oslobodila od nacističkog terora. No, ovih dana, s obzirom na sukob u istočnoj Ukrajini, pri pogledu na ovaj spomenik i tenkove mnogi bi se zapravo mogli zapitati – može li se ovako nešto ponoviti? Mogu li ruski tenkovi ponovno umarširati u Berlin? Nije li borba za istok Ukrajine samo povod…? Hoće li se rat vratiti nazad u Europu? Mora li se EU naoružati protiv ratoborne Rusije i to nakon toliko godina mira i suradnje? Hoće li Rusija kao zemlja partner ponovno postati neprijatelj? Odgovore na ova pitanja za sad ne može dati nitko. No, nesigurnost je u svakom slučaju velika. Političke elite u Berlinu, Bruxellesu i Washingtonu za sada se ne mogu dogovoriti oko jedinstvenog načina odnosa prema Putinu.

Rasmussen: Pomaže samo demonstracija snage

Anders Fogh Rasmussen

Anders Fogh Rasmussen

Grubo rečeno, trenutno se mogu prepoznati tri osnovna smjera. Onaj najrigorozniji zastupa glavni tajnik NATO saveza Anders-Fogh Rasmussen. On prijeti Rusiji kako će istočnu NATO granicu u Poljskoj i Baltičkim državama jače naoružati. Rasmussen predlaže i da se nove rakete postave tako da su usmjerene prema Rusiji. Prema njegovom mišljenju, Putin će popustiti tek bude li NATO "odaslao znak snage".

Nada u djelovanje sankcija

Njemačka savezna vlada zastupa srednji put i to na tri načina – s jedne strane putem pomoći Ukrajini, s druge strane neodustajanjem od pregovora s Moskvom ali istodobno i sankcijama. Berlin naglašava kako su Putinu vrata uvijek otvorena. No, s druge strane, teško je procijeniti šefa Kremlja i njegove namjere. Isto tako, teško je reći hoće li sankcije Putina motivirati na suradnju ili će dovesti do suprotnog.

„Sankcije mogu utjecati na Rusiju u smislu ako se radi o pitanju hoće li umarširati u Ukrajinu te kada i kako će komunicirati sa separatistima u toj zemlji. Sankcije mogu igrati ulogu i po pitanju toga na koji način će se odnos Rusije promijeniti prema Moldaviji i Gruziji“, kaže Susan Stewart iz Zaklade za znanost i politiku u Berlinu. Drugim riječima, u Berlinu se nadaju da će sankcije zadržati Putina da situaciju ne pogorša u smislu što će pokušati destabilizirati i druge bivše države istočnog bloka kao što su Gruzija i Republika Moldavija.

Rješenje krize u Ukrajini leži u pregovorima Obama- Putin

"Rješenje krize u Ukrajini leži u pregovorima Obama- Putin"

Jamstva za sigurnost za Rusiju

Egon Bahr, stručnjak za Rusiju i savjetnik bivšeg njemačkog kancelara Williya Branda smatra pogrešnim traženje krivca za krizu u Ukrajini. On odbija strategiju kažnjavanja i sankcija i smatra kako se građanski rat može zaustaviti samo izravnim pregovorima između Baracka Obame i Vladimira Putina. Preduvjet ovim pregovorima bio bi da Zapad na neki način prihvati pripajanje Krima. „Zapad ne treba priznati aneksiju ali bi je trebao poštivati kao nešto što je stvarno, što postoji. Zapad nije priznao niti DDR. No, sve do pada Zida se prema ovoj zemlji odnosilo kao prema nečem što je ovdje, što postoji a istodobno se s bivšim Sovjetskim Savezom i dalje vodila politika mira. Na koncu, realistično gledano, Ukrajina tako skoro neće „pripasti“ niti Zapadu a niti Rusiji“, kaže Bahr.

Egon Bahr

Egon Bahr

On međutim, u svom razmišljanju ide i i korak dalje. „Zašto ne bi nastao čitav lanac od Finske preko Ukrajine pa sve do Republike Moldavije, do Gruzije; lanac zemalja koje vojno gledano ne pripadaju niti Zapadu niti Istoku. No, one bi usprkos tome mogle postati političkim članicama zapadnih zajednica. Barack Obama bi mogao Moskvi odaslati „jamstvo sigurnosti“ i tako pomoći u okončanju rata u istočnoj Ukrajini“, kaže Bahr.

Prema njegovom mišljenju, u Europi neće doći do rata s Rusijom. On podsjeća da su još Kennedy i Hruščov dali obećanje da do njega neće doći i to unatoč gradnji Zida i krizi na Kubi. „Sada Obama i Putin obećavaju isto – nema rata zbog Ukrajine“, kaže bivši državni ministar Egon Bahr.

Preporuka uredništva