1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kako se nacionalizira banka u Njemačkoj?

Počelo je: Njemački ured za nadzor usluga u financijskom sektoru je odobrio da država preuzme banku Hypo Real Estate. Vlasnicima je ponuđeno 1,39 eura po dionici - ali problema još uvijek ima na pretek.

Logo Hypo Real Estate banke iza zelenog svjetla na semaforu.

Zeleno svjetlo za početak otkupa dionica od privatnih investitora

Jer, na sreću, više nitko u Njemačkoj niti ne zna, kako se neka banka uopće može nacionalizirati. Banka HRE, sa svojih 400 milijardi eura koje vodi u svojim knjigama, je prevelika da bi se je tek tako pustilo da propadne. S druge strane, njemačka država i drugi investitori su već uložili 102 milijarde eura jamstava za tu banku - bez njih, Hypo Real Estate više uopće ne bi postojao. Sada dakle više nema povratka, nego je i Berlinu važno osigurati da njegov ulog ne propadne. No pitanja ima mnogo:

1. Može li država, potezom pera, nacionalizirati banku?

Središte banke u Münchenu

I u nacionalizaciji postoji čitav niz pravila - i mogućnost poplave tužbi i žalbi.

Ne - i da! 'Ne', jer je sigurnost privatnog vlasništva zajamčena Ustavom, ali 'da' ako je nacionalizacija "u interesu općeg dobra". Naravno da očevi demokracije u ovoj zemlji nisu postavili samo takav, nejasan uvjet: ta mjera mora biti "objektivno neophodna" i "nezaobilazna" pa je tako to samo posljednje sredstvo, nakon što se iskušaju baš sve druge mjere koje ne bi bile tako drastične. I u tom slučaju se dioničarima mora nadoknaditi vrijednost koja im se uzima, u pravilu po tržišnoj vrijednosti kakva je bila u posljednja dva tjedna. Tužbe su čak i u tom slučaju moguće. Cijena koju sada nudi Vlada dioničarima zapravo nije mnogo viša: dionicama je zajamčena najmanja cijena od 1,26 eura i Berlin nudi zapravo nešto veći iznos od tržišnog.

2. Koliko dionica treba državi za nadzor?

Berlin je objavio kako želi sve dionice banke HRE - makar je teško vjerovati da će se to dogoditi, a niti je potrebno stopostotno vlasništvo. Zapravo, kontrolni paket dionica po važećem Zakonu znači da jedan vlasnik ima 75% plus jednu dionicu - ali preostalim dioničarima i tada ostaje mogućnost sudskog spora i beskrajnog otezanja sanacijskih planova koji su nužni u toj banci. Vlada zato teži udjelu od 95% i onda bi preostali dioničari lako mogli biti uljudno "izgurani" iz društva. Ali to je teorija: već i jedan od najvećih pojedinačnih investitora, amerikanac J. C. Flowers nipošto nije oduševljen planovima Berlina.

3. Što hoće Christopher Flowers?

Kao prvo, on je sve prije nego dobre volje: svoj paket od 21,7% dionica banke Hypo Real Estate je kupio po cijeni od 22,50 eura po dionici. Sada one ne vrijede niti desetinu tog iznosa. Drugim riječima, ako bi se on odazvao pozivu Berlina da proda svoje

Christopher Flowers

Američki investitor nije dobre volje - i može ga se razumjeti. Ali svojim dionicama i Berlin drži za okovratnik.

dionice, morao bi prihvatiti činjenicu da je izgubio oko 1,000,000,000 eura - i procijenite kako biste se Vi osjećali u njegovoj koži. S druge strane, taj njegov paket mu je dovoljan da nadzire sve odluke banke i da ih po potrebi spriječi. Zašto to nije učinio dok je HRE masovno kupovao na američkom sekundarnom tržištu kapitala - to je drugo pitanje, ali je jasno da se sanacija ove banke može provesti samo uz njegov pristanak. Naravno, on želi da taj pristanak bude izražen u lijepoj svotici - sa što više nula na kraju.

4. Ima li drugog izlaza od nacionalizacije?

Da - i ne. 'Da', jer je već od prošlog listopada na snazi zakon koji ozbiljno ograničava prava dioničara. Tim propisom je osnovan Soffin (još jedna od brojnih njemačkih kratica od Sonderfonds Finanzmarktstabilisierung, Poseban fond za stabilizaciju tržišta kapitala) i već je prema njemu intervenirano u Commerzbank-u. U tom slučaju, uprava banke odlučuje o povećanju temeljnog kapitala kojima se izdaju nove dionice - koje nisu dostupne tržištu! U tom slučaju nije potrebna niti suglasnost dioničara jer ni oni nisu ovlašteni kupovati od te nove emisije. Ali postoji problem koji opet otvara mogućnost vječitog tužakanja i odugovlačenja s nužnim mjerama: Zakon ograničava učešće države na najviše 33% i zato se već razmišlja o njegovoj promjeni.

5. Pa što je ovo? Komunistička revolucija?

Obljetnica Oktobarske revolucije u Moskvi

Ne, nema to veze s revolucijom. Ovdje su još uvijek kapitalisti glavni komesari.

Naravno da ne: ne samo da takve akcije ne provode nekakvi komesari u osvit zore kao u vremenima Oktobarske revolucije, nego Berlin uporno ponavlja kako su sve te mjere privremene. Svaka pojedina odluka i Zakon imaju ograničen rok trajanja i sve odluke se pozivaju na trenutnu svjetsku krizu na financijskom tržištu. Ali vratimo se primjeru HRE-a: ta banka upoće ima šanse samo ako država stane iza nje. Sada je praktično izgurana s tržišta jer ne može dobiti novac na posudbu na slobodnom tržištu. To jest, može, ali sa kamatama koje se jedva mogu plaćati pa tako već u startu banka leti van iz tržišne utakmice. Sa državom iza leđa, njezin bonitet postaje odličan, može doći do kapitala i izvan državne blagajne i to vladi u Berlinu izgleda jedini način za spas ove novčarske institucije.

aš/dpa, Reuters, Der Spiegel

Odgovorni urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva