1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kako riješiti problem s plastičnim vrećicama?

Nijemci su ekološki svjesna nacija i ne razbacuju se s plastičnim vrećicama koje su veliki problem prirodi, tvrde proizvođači ambalaže. Svejedno Savezni ured za okoliš predlaže da se vrećice ubuduće ne dijeli besplatno.

Tri četvrtine smeća u svjetskim morima je - plastika! Oko 13.000 komadića plastike pliva na svakom kvadratnom kilometru morske površine, procjenjuje Savezni ured za okoliš (UBA), vrhovna njemačka institucija za brigu oko okoliša.

Mikroorganizmi ne mogu razgraditi plastiku, zato smeće godinama i desetljećima ostaje u vodi i pritom čini veliku štetu.Užad i konopci doslovce guše vodene ptice, morske sisavce i ribe. Progutaju li životinje plastične komadiće iz kozmetike (npr. granulate), zbog unutarnjih ozljeda oni mogu umrijeti ili jednostavno izgladnjeti - zato što plastika u probavnom sustavu izaziva stalni osjećaj sitosti.

U moru završavaju plastični dijelovi s brodova, zbog turizma, ali i preko rijeka jkoje smeće donose iz unutrašnjosti neke zemlje. A u moru ostaju jako dugo. Ovisno o veličini plastične vrećice, potrebno je između deset i 20 godina da ju valovi u potpunosti razgrade.

Plastične vrećice na smetljištu

Problem i u moru i na kopnu...

Jednokratna uporaba

Savezni ured za okoliš zato je preporučio smanjenje stope korištenja jednokratnih plastičnih vrećica. Vrećice ubuduće ne bi smjele biti besplatne. Do sada u Njemačkoj nema zakonske obveze da trgovci za svoje vrećice od muštrija moraju zahtijevati da iste i plate.

U supermarketima stabilne vrećice doduše već sad koštaju (ovisno o veličini) između 10 i 30 centi, ali u mnogim drugim dućanima mušterije ih dobiju besplatno. Besplatne su i tanke vrećice koje se često koristi na tržnicama za voće i povrće. UBA se upravo na njih fokusriao, zato što se takve vrećice u pravilu koristi samo jednom i onda ih se baci.

Za dopredsjednika Saveznog ureda Thomasa Holzmanna je jasno: tko želi pomoći okolišu, mora u potpunosti prestati koristiti plastične vrećice.

Iskustva drugih zemalja

Irska je imala dobra iskustva s uvođenjem cijena na plastične vrećice. Irci su u prosjeku godišnje trošili 328 vrećica, a onda je odličeno da svaka vrećica košta 22 centa. Sada Irci u prosjeku potroše samo 16 vrećica godišnje. To se zove uspjeh.

U europskom prosjeku se po glavi stanovnika potroši oko 200 jednokratnih vrećica. Nijemci potroše po 76 komada, razlog je visoko izražena ekološka svijest, a i činjenica da reciklaža smeća uglavnom dobro funkcionira.

I u Njemačkoj ima onih koji su mišljenja da je UBA pretjerala za svojim zahtjevima. Apeli za uvođenjem cijena na plastične vrećice nisu pretjerano popularni čak ni u jednoj "ekološkoj" naciji.

"Apeli" Europske unije

Europska unija je od svih zemalja članice u studenom 2013. zatražila smanjenje potrošnje plastičnih vrećica. Svaka bi zemlja trebala razmisliti koje korake treba poduzeti kako bi se ostvario taj cilj. "Tek smo na početku debate", priznao je glasnogovornik Saveznog ureda za okoliš Stephan Gabriel Haufe.

Hoće li se politika doista odlučiti za uvođenje cijena na sve plastične vrećice? U ovom trenutku je to teško zamislivo. U 2012. samo u Njemačkoj je u "promet" pušteno oko šest milijardi plastičnih vrećica različitih velićina. Ali njihov udio u ukupnom smeću u zemlji je iznosio jedva 0,17 posto.

Preporuka uredništva