1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kako od siromašnih Hrvata napuniti proračun?

Hrvatska vlada planira u idućoj godini potrošiti oko sedam milijardi kuna više nego u ovoj. Istovremeno očekuje da će i prihodi biti veći, za oko pet milijardi kuna. Je li to realno s obzirom na rekordnu nezaposlenost?

Euro-Münzen mit Bundesadler liegen am Freitag (05.03.2010) in Köln auf dem Tisch. Der Haushaltsausschuss des Bundestages beschloss am frühen Freitagmorgen in Berlin mit den Stimmen von Union und FDP den Bundeshaushalt für 2010. Danach ist für dieses Jahr eine Neuverschuldung von 80,2 Milliarden Euro vorgesehen. Die Gesamtausgaben des Bundes liegen nun bei 319,5 Milliarden Euro. Foto: Oliver Berg dpa/lnw (zu dpa 0051)

Symbolbild Haushaltsdebatte Bundestag

Vlada premijera Zorana Milanovića definirala je državni proračun za 2013. godinu s prihodima od 113,7 milijardi kuna i rashodima od 124,5 milijarde kuna, odnosno deficitom od 10,9 milijardu kuna ili 3,1 posto BDP-a. Proračunski deficit će tako biti oko milijardu kuna veći nego ove godine. Da bi pokrio ogromno povećanje rashoda, ministar financija Slavko Linić planira dodatno povećati pritisak na ubiranje poreza na dodanu vrijednost (PDV). Ukidaju se nulte stope PDV-a za kruh, mlijeko, lijekove, knjige i ino, a najavljuje se i veće oporezivanje struje i duhanskih proizvoda. Uz to, kreće se i s oporezivanjem nekretnina.

Škarama po životu

Hrvatski premijer Zoran Milanović

Hrvatski premijer Zoran Milanović se nada dobrom punjenju proračuna

Povećanje cijena prati najava rezanja svih dodataka na plaću zaposlenih u javnim i državnim službama a ekonomski analitičari, npr. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu, upozoravaju kako će u ionako teškim gospodarskim i socijalnim uvjetima povećanje poreznog opterećenja realno smanjiti prihode građana. Zbog toga procjenjuje da će nakon ovogodišnjeg pada od pet posto, realni životni standard građana u 2013. biti manji za još tri posto.

Hrvatska je već u ovom trenutku na petom mjestu liste članica Europske unije po riziku siromaštva. U težem su položaju građani Bugarske, Rumunjske te Španjolske i Grčke. Hrvatska na burzi rada bilježi 346.239 nezaposlenih osoba, a ekonomski analitičar Danijel Nestić procjenjuje kako će ih u veljači biti 360 tisuća. Druge procjene govore i o vojsci od 400.000 ljudi bez posla. „Ovakav porast nezaposlenosti godinama je nezabilježen. Očito se puno toga nakupilo u gospodarstvu i sada je došlo do negativne eksplozije“, kazao je Nestić.

Najviše ugroženi samci

Statističari su izračunali da se siromašnima mogu smatrati građani koji sami žive i mjesečno imaju prihode od 2.020 kuna te četveročlane obitelji sa 4.242 kune. Ta je računica napravljena na temelju europskog standarda o dostatnosti 60 posto prosječne plaće za elementarne životne potrebe. No, kako ističe profesor Zoran Šućur sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, nije isto imati 60 posto hrvatskog ili npr. njemačkog prosjeka, poglavito u situaciji kada se cijene gotovo i ne razlikuju, a u nekim su troškovima one čak i veće u Hrvatskoj. „Ja sam više puta govorio o kontroverznosti podataka Statističkog ureda EU-a, odnosno potrebi da se taj indikator nadopuni s nekim drugim elementima“, ističe prof. Šućur.

Izdavanje hrane u pučkoj kuhinji

Tko će nahraniti sve veći broj siromašnih?

Obitelji s djecom imaju određena prava na novčane i ine državne pomoći, pa su mnogi skloni reći kako su u najtežem socijalnom položaju osobe koje žive same. Zbog toga je Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih, najavila programe namijenjene upravo njima. „Pokušavamo raditi na nekom modelu kojim bismo, eventualno, otvorili prostor za prava za samce.“

Procjene govore kako je preko 20 posto umirovljenika, ali i 6,7 posto onih koji rade, u kategoriji siromašnih građana. U Caritasu bilježe sve više korisnika. „Među njima je i mnogo onih koji su radili do jučer. Sada su bez posla, ali su im ostale kreditne i ine obveze“, kazala je za DW Jadranka Bosnar, voditeljica socijalne službe Caritasa.

Krah socijalne države

Milanka Opačić

Milanka Opačić

Sve je više građana koji pokušavaju preživjeti hraneći se u pučkim kuhinjama. No, pravo na obrok u pučkim kuhinjama imaju građani koji koriste neke oblike državne i socijalne skrbi te trajno radno nesposobne osobe. Za sve druge, skupina mladih entuzijasta u Rijeci je inicirala pokretanje tzv. socijalne samoposluge. Darko Rončević, voditelj tog oblika socijalne pomoći građanima, ističe kako se iz dana u dan povećava broj građana koji traže pakete hrane kao i odjeću. „Od iduće godine očekujemo minimalno dvije tisuće redovnih korisnika“, navodi Rončević i, također, ističe kako je među njima puno onih koji rade, ali s tim naknadama ne mogu prehraniti obitelj.

Hrvatski građani demontažu socijalne države prate godinama, kako na vlastitoj koži tako i preko onoga što dolazi iz Europe, donedavno toliko ponosne na svoju socijalnu stečevinu. Nije, međutim, isto pratiti tu demontažu na razini granice siromaštva sa 900 ili sa 300 eura, kolika je u Hrvatskoj.

Preporuka uredništva