1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kako Nijemcima objasniti da Balkan nije "bure baruta" i da se isplati investirati?

Angela Merkel u intervjuu objavljenom na internet stranici Ureda njemačke vlade govori o tome kako je došlo do održavanja konferencije pod nazivom „Promjena kroz susrete“. Kaže da se u BiH još puno toga mora učiniti.

Većina Nijemaca, kada čuju riječ Zapadni Balkan, odmah pomisli na ratove devedestih godina. Vi s tamošnjim premijerima razgovarate o razvoju pravne države, ekonomije i međusobnoj suradnji zemalja Zapadnog Balkana. Kako ljudima u Njemačkoj objasniti da Balkan nije "bure baruta" i da se isplati investirati u ovo područje?

Angela Merkel: Ove godine navršilo se 100 godina od izbijanja Prvog svjetskog rata. Razmišljali smo što učiniti i da ne gledamo samo u prošlost već i prema naprijed – kako da kreiramo budućnost. Tako je njemačka vlada došla na ideju da organizira konferenciju na koju će pozvati zemlje Zapadnog Balkana. Željeli smo pokazati kako te zemlje više ne rade jedna protiv druge, iako i dalje postoji niz sukoba, već da u biti surađuju jedna s drugom. To je moguće jer smo svim zemljama dali europsku perspektivu. To je cilj koji zajedno slijede i na toj osnovi je moguće njihovo veće zajedništvo nego ranije. Strahote rata devedesetih godina su nam još u sjećanju. Tako ova konferencija pokazuje da smo otišli korak dalje i to je dobar znak.

Od pristupa Slovenije 2004. godine, devet godina je trebalo Hrvatskoj da postane članica EU. Hoćemo li, ako se nastavi ovaj ritam, mi doživjeti ulazak ostalih zemalja? Koji je realan vremenski okvir koji tim zemljama daje nadu i koji nije nerealan za građane EU?

Zemljama Balkana smo obećali europsku perspektivu, stojimo iza toga. Razmak koji su napravile Slovenija i Hrvatska ne mora biti mjera za ostale. Od njima samima ovisi kada će pristupiti EU. Već sada imamo različitu ljestvicu. Sa Srbijom i Crnom Gorom smo započeli pregovore, Makedonija i Albanija imaju status kandidata, a BiH i Kosovo rade na tome da ga dobiju. Od svake od ovih zemalja se traži da ispuni uvjete za to, da se provedu strukturne reforme, pravna država, suzbije korupcija, da se uvedu transparentne strukture. Što se brže to provede, to će zemlje prije postati članice EU.

EU snažno kontrolira pridržavanje standarda i načela pravne države kod zemalja koje su na putu prema EU, ali kod zemalja članica jedva da to radi. To dovodi do kritika o postojanju dvostrukih standarda i donosi sa sobom problem između pojedinih novih i starih članica. Je li zadaća EU da to više nadgleda?

Njemačka kancelarka za nedavne posjete Dubovniku u društvu slovenskog i hrvatskog predsjednika Boruta Pahora i Ive Josipovića

Njemačka kancelarka za nedavne posjete Dubovniku u društvu slovenskog i hrvatskog predsjednika Boruta Pahora i Ive Josipovića

Kada pogledate koje pristupne procedure zemlje prolaze i koje je procedure prošla Hrvatska, vidimo da EU na to pazi. Vidimo da u Bugarskoj i Rumunjskoj stalno dolaze izvještaji o stanju s pravnom državom ali i o napretku u borbi protiv korupcije. To znači da nije točno da postoje dvostruki standardi. Mi u svakom slučaju imamo iskustvo da je bolje riješiti sve što se u pristupnim pregovorima može riješiti, jer to kasnije čini stvari jednostavnijima. Zemlje na te procedure ne trebaju gledati kao na prepreku već kao na poticaj, jer su njihovi građani dijelom frustrirani nedostatkom mehanizama pravne države, sudovima koji još ne rade kako treba ili korupcijom u vlastitoj zemlji.

Nakon rata u bivšoj Jugoslaviji, izgradnja društva i dalje traje. Koje su pouke izvukle Njemačka i EU iz rata na Balkanu, a koje bi se mogle primijeniti na aktualne svjetske krize?

Vidjeli smo da za sve treba vremena. Imamo snage na Kosovu i policijsku misiju EU. Ne smijemo te zemlje prerano prepustiti same sebi. Ponekad, i pored našeg prisustva u tim zemljama, napredak se odvija puževim korakom, pogledajte samo Bosnu i Hercegovinu. Nakon izbora na jesen moramo se pobirnuti da se politički proces tamo nastavi. U BiH ima još puno posla. Jako je bitna i integracija zemalja u regiji. Zato smo i pozvali premijere i ministre da bi poboljšali suradnju među svojim zemljama. Njihovi građani žele prometnu infrastrukturu, kako bi lakše i brže putovali iz jedne u drugu zemlju. To će ojačati zajedništvo nekada zaraćenih zemalja i naroda. Samo susretima je moguće ostvariti promjene. To smo doživjeli u Europi za vrijeme Hladnog rata i to načelo možemo primijeniti i danas na sve regije svijeta.

Intervju vodio: dr. Cornelius Adebahr

Preporuka uredništva