1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Kako mrak i depresiju predstaviti kao nešto pozitivno

Grad Turku, s juga Finske, ove je godine uz estonski Tallin kulturna prijestolnica Europe. Kako će se predstaviti Finci s gradom u kojem danjeg svjetla ima tek nekoliko sati dnevno?

Karaoke u baru u Turkuu

Karaoke u Turkuu

Kako Finci mogu iskoristiti ovu priliku? Njihov grad Turku ove godine s estonskim glavnim gradom Tallinom dijeli naslov europske kulturne prijestolnice. Finci su poznati po saunama ili heavy metal glazbi. Po ovom potonjem u najmanju ruku barem nakon što je njihov band Lordi 2006. pobijedio na natjecanju za pjesmu Eurovizije. No velik broj ljudi Finsku više od svega povezuje s mrakom. Na sjeveru zemlje se zimi tjednima ne može vidjeti zraka sunca, a čak i na jugu, dakle i u Turkuu, danje se svjetlo pojavljuje tek na nekoliko sati dnevno. Kao Finci izlaze na kraj s njihovom tamom? Ponekad i uz pomoć male doze kulture

Heavy metal grupa Lordi - pobjednici na Eurosongu 2006.

Heavy metal grupa Lordi - pobjednici na Eurosongu 2006.

U mraku su boje drugačije

Opuštena atmosfera. Desetak posjetitelja iz Njemačke razgovara, smije se i pleše uz živu glazbu s harmonike. Odnosno, navodno se pleše i navodno je glazba uživo. Nitko ne može biti skroz siguran, jer je u prostoriji potpuno tamno. Ne polutamno, kao u nekom discu, nego stvarno jako tamno, apsolutno tamno. Mračno kao u tunelu.

Ovaj projekt umjetnice Paule Väinämö zove se "Potpuno mračna noć" i sve je kao i inače u nekom discu: Tu je glazba, tu su bar, stolovi i stolice, veliki plesni podij, ali nema svjetla: "Zbog toga što je stvarno tamno, otvori vam se potpuno drugačiji svijet. Kulturu otkrivate na sasvim drugačiji način. Jer ova tama nije prazna, ima mnogo boja, i to su drugačije boje."

Jedan od brojnih barova u Turkuu u kojem posjetitelji mogu utapati depresiju

Jedan od brojnih barova u Turkuu u kojem posjetitelji mogu "utapati" depresiju

Paula Väinämö, koja sama ima jako loš vid, misli pri tome na boje iz mašte. Ona je svoj plesni projekt postavila kao eksperiment. Što tama čini s onima koju u nju zakorače? Kako reagiraju ljudi kad na sat i pol postanu sliijepci među slijepcima? Svi se nalaze u istim uvijetima, ali potpuno drugačije reagiraju. "Neki misle da više neće postojati ako budu tiho. Stoga su vrlo glasni i pričaju cijelo vrijeme. Drugi se u mraku osjećaju sigurno i zaštićeno i uživaju u tome. Treći se pak boje i žele što prije van iz tog mraka. Imali smo već 1.000 posjetitelja i svi imaju drugačija iskustva."

Skoro pola milijuna na antidepresivima


Ljudi pričaju koliko god mogu kako bi se obranili od mraka. To je Fincima poznata stvar. Kako zima postaje sve duža i duža, i svjetlo nikako da dođe, to može postati teret za ljudsku psihu. Za višetjednu polarnu noć na sjeveru postoji u Finskoj poseban izraz: "Kaamos". A po njemu je poznata i Kaamos depresija. Psiholog Simo Saarijärvi bavi se baš tim problemom. "Procjenjuje se da u Finskoj oko 400.000 ljudi uzima antidepresive. Mi smo sisavci. Naš mozak reagira na mijene između svjetla i tame. Životinje se jednostavno tomu prilagođavaju."

Psiholog Sima Saarijärvi

Psiholog Sima Saarijärvi

A ljudi u Finskoj to često ne rade, smatra ovaj psiholog. Prije svega oni na jugu. Ljudi ignoriraju razdoblje dugog mraka i drže se uobičajenog ritma kao kad se normalno smjenjuju dan i noć. Puno rade i ne prave pauze. To ih na dulje staze čini bolesnima. Kod dva posto stanovništa razvila se ozbiljna zimska depresija, a kod 30 posto postoje depresivne tendencije. Savjet psihologa je imitirati ostale sisavce. Uzmite si pauzu kad je vani mrak i ponašajte se kao vaši zemljaci na sjeveru zemlje. "Kaamos simptomi se puno češće pojavljuju na jugu zemlje. U Laponiji, na sjeveru, ljudi se lakše nose s tim. Nazivaju to razdoblje "Luppo vremenom". Jednostavno si uzmu "Luppo pauzu". To je vrijeme za opuštanje."

Turku zapada u polumrak

Turku zapada u polumrak

Jednostavno se ubaciti u manju brzinu. To je, prema tvrdnjama ovog psihologa najbolji lijek protiv zimske depresije. Ali budući da si Finci ne mogu priuštiti previše pauzi, pokušavaju naći i alternativno rješenje. Uzimaju puno vitamina D, koji se sve češće pojavljuje umiješan kao dodatak u brojnim finskim namirnicma. Ili za podizanje rasploženja koriste fototerapijske lampe.

A turistima koji budu posjetili kulturnu prijestolnicu Turku u vrijeme dana bez svjetla, prepušta se na izbor hoće li u borbi protiv depresije izabrati zamračeni disco ili ipak fototerapijske lampe.

Autor: Klaus Jansen/ S. Kobešćak

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva