1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kako mjeriti izlučivanje štetnih plinova?

U novom ugovoru o klimi sve zemlje su se obvezale na smanjenje izlučivanja za klimu štetnih plinova. Ali, kako mjeriti količinu izlučenih stakleničkih plinova u neindustrijskim zemljama?

Ako sve bude išlo u redu na Svjetskoj konferenciji o klimi dobit ćemo jednu premijeru: ne samo industrijske zemlje nego i najsiromašnije zemlje u razvoju obvezale su se da će smanjiti izlučivanje ugljičnog dioksida.

Više od 180 zemalja od ukupno 195 već je prije konferencije u Parizu priopćilo svoje nacionalne ciljeve u zaštiti klime. Stručnjaci su izračunali da se time temperatura Zemljine atmosfere ne bi povećala za tri stupnja, nego "samo" za 2,7 stupnjeva.

Industrija kao mjerilo

Ali, kako mjeriti plinove koji izazivaju efekt staklenika? U Njemačkoj je za to već godinama mjerodavan Savezni ured za okoliš (UBA) sa sjedištem u Dessauu. On se pritom ne oslanja u prvom redu na vlastita mjerenja, recimo uz pomoć mjernih postaja u industrijskim pogonima ili uz autoceste, nego na podatke koje mu dostave drugi.

"Mi koristimo podatke o aktivnosti poduzeća koja izlučuju stakleničke plinove, podatke javnih ustanova, gospodarstva, Saveznog statističkog ureda i na temelju toga radimo izračun", pokušava Klaus Müschen iz Saveznog ureda za okoliš objasniti komplicirane odnose. Konkretno: koliko domaćih životinja trenutno ima u Njemačkoj, koliko izlučuje kemijska industrija, kakvog tehnološkog napretka je bilo u zadnje vrijeme u poljodjelstvu i kemijskoj industriji?

Grafika koja pokazuje stalno smanjivanje izlučivanja

Plan smanjenja izlučivanja ugljičnog dioksida u Njemačkoj

UBA navodi da je u Njemačkoj 2013. izmjereno izlučivanje 953 milijuna tona stakleničkih plinova, oko 5,5 milijuna tona više nego 2012. godine. U 2014. je iznos osjetno smanjen na 912 milijuna tona ugljičnog dioksida. Od 1990. je izlučivanje u Njemačkoj smanjeno za 27 posto.

Takve kompleksne sustave sad trebaju i zemlje koje nemaju ni začetak statističkog ureda. "Neke zemlje u svojim uredima za zaštitu okoliša ne zapošljavaju više od deset ljudi", kaže Karsten Sach iz njemačkog Ministarstva za zaštitu okoliša i glavni njemački pregovarač u Parizu. 20 zemalja će Njemačka pomoći financijski, među njima su Gana, Vijetnam i Costa Rica. U tu svrhu će na raspolaganje biti stavljeno sedam milijuna dolara.

Svaka zemlja ima svoju metodu

"Sa svakom pojedinom zemljom to možemo dogovoriti samo individualno, jer klimatski ciljevi i pretpostavke su svuda potpuno različiti", kaže Sach. Neke zemlje žele smanjiti izlučivanje samo u odnosu na svoj gospodarski rast, druge samo u sektorima kao što su promet ili industrija.

A različite su i dimenzije. "Važnije je da Kina ispravno mjeri svoje izlučivanje, nego recimo otočna država Tuvalu", kaže Sach. A izgleda da upravo Peking s time ima poteškoća: jednom je naveo za 16 posto manje izlučivanje, drugi put za gotovo isti postotak veće. Vjerodostojnost novog sporazuma o zaštiti klime će, dakle, ovisiti i o pouzdanosti i usporedivosti metoda mjerenja.

Preporuka uredništva