1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kako Kina dolazi do nove tehnologije

Europski Airbus vodi ogorčenu borbu sa američkim Boeingom i kada je stigla vijest kako će Kina kupiti čitavih 150 zrakoplova europskog proizvođača, naravno da se može pomisliti kako su u Touloseu pucali čepovi od šampanjca na sve strane. Ali kada se sklapa ovakav posao vrijedan teške milijarde, onda se uvijek mora pristati na ustupke. A u konkretnom slučaju je bilo riječi i o premještanja dijela proizvodnje u Kinu - a i u Airbusu znaju da bi ih to moglo mnogo skuplje koštati nego svih tih 150 aviona - ako se i Kina na svjetskom tržištu pojavi sa svojim, vlastitim putničkim zrakoplovom koji bi "ličio" na europskog konkurenta.

Kupnjom zrakoplova do nove tehnologije?

Kupnjom zrakoplova do nove tehnologije?

U Europi se sve više uočava da Kina nije više samo često isticano milijardsko tržište. I da nije više samo «svjetska radionica» u kojoj se mogu proizvoditi jednostavni proizvodi, za koje je potrebno uložiti puno truda. To potvrđuje dopisnik gospodarskog tjednika «Wirtschaftswoche» iz Pekinga Frank Sieren:

«Dosad smo se nadali da će se tehnički složeniji proizvodi kao primjerice zrakoplovi još duže moći proizvoditi u Europi. Ali, u međuvremenu nam je pokazano suprotno. Izgleda da se proizvodi svih vrsta – od plastične kante do zrakoplova mogu proizvoditi u Kini. A time će prije ili kasnije i odgovarajuća tehnologija stići u Kinu.»

Pritom jedno mora biti jasno: kinesko gospodarsko čudo kojem se mnogi dive omogućeno je stranim kapitalom i stranom tehnologijom. Kinesko vodstvo je znalo vlastito tržište vrlo djelotvorno upotrijebiti kao vrijednost – u trenutku kad su zapadna tržišta bila zasićena. Koncerni su bili spremni plaćati za pristup kineskom tržištu. To je za Kinu bila povoljna pregovaračka pozicija, pojašnjava Frank Sieren:

«Problem je što zapadne tvrtke moraju na kinesko tržište, jer na vlastitim tržištima ne prodaju više tako puno. Zato su Kinezi u mogućnosti da izigravaju jedne protiv drugih.»

To se dobro može vidjeti na primjeru nuklearne tehnologije. Prilikom posjeta Francuskoj prošlog tjedna kineski premijer Wen Jiabao pregovarao je i o isporuci 4 atomske centrale, jer Kini trebaju izvori energije. Kineski premijer je odmah upozorio da Francuska i s obzirom na transfer tehnologije i s obzirom na cijenu mora dati «vrlo privlačnu ponudu». Konkurencija u SAD-u to je zacijelo registrirala s velikim zanimanjem.

Ako, dakle, danas transfer tehnologije pripada u sklapanje poslova, za to se mora pripremiti. Frank Sieren preporučuje isto sredstvo koje tako uspješno primjenjuje Kina: planski rad.

«Mora se u biti imati plan transfera tehnologije. Mora se razmisliti koji tehnološki korak ide u Kinu i pobrinuti se za to da Kinezi ne dobiju sve u isto vrijeme. To znači, da se pokuša zadržati napredak, tako što će se noviji dijelovi proizvodnje ostaviti u Europi, ili da se i određene osjetljivije dijelove istraživanja i razvitka zadrži u Europi. I da se pokuša držati što veći razmak između proizvodnje u Kini i novog razvitka u Europi. Kako bi se zadržalo interes Kine da nastavi suradnju s inozemstvom i time dugoročno osiguralo vlastitu šansu na kineskom tržištu.»

  • Datum 15.12.2005
  • Autor Matthias von Hein
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZOE
  • Datum 15.12.2005
  • Autor Matthias von Hein
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZOE