1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kako je ruska aneksija Krima promijenila njemačku politiku?

Ruska aneksija Krima zatekla je Berlin nespremnim. Godinu dana poslije može se reći da je vanjskopolitička uloga Njemačke postala veća, kao i da su se odnosi s Moskvom znatno promijenili.

Moralo bi se vratiti daleko u prošlost da bi se pronašao trenutak u kojem je politička klima između Moskve i Zapada bila na tako dramatičnom stupnju zahlađenja kao u ožujku 2014. godine. Aneksija Krima prije godinu dana zatekla je političare u Berlinu, Parizu, Rimu i Washingtonu nespremne.

U nepuna tri tjedna Rusija je zauzela i pripojila ukrajinski poluotok. Političari, koji se bave vanjskom politikom, u glavnim europskim gradovima su se morali suočiti sa situacijom koja vjerojatno nikada nije bila predviđena ni u jednom od mnogobrojnih strateških dokumenata ministarstava i think tank organizacija. Rusija je upotrijebila nasilje protiv jednog susjeda, prekršila temeljne međunarodne ugovore i konvencije i činilo se da može samostalno određivati daljnji tok sukoba.

Ključna uloga Njemačke

Njemačka je u ovom sukobu ubrzo dobila ključnu ulogu. Tradicionalno partnerstvo s Rusijom ju je dovelo u ulogu pregovarača. Status najmnogoljudnije zemlje EU-a učinili su Berlin glavnim gradom u kojem se moraju povezati različiti interesi u Europi - od Poljske, koja iz svoje povijesti nosi duboko nepovjerenje prema Moskvi do Mađarske čija desno konzervativna vlada, kada joj se ukaže prilika, očijuka s antiliberalnim poimanjem države ruskog predsjednika Vladimira Putina. Njemačka vlada je brzo definirala tri glavne točke svoje politike: isključivanje nasilja, diplomaciju i gospodarski pritisak. Vlada u Berlinu je dobila potporu europskih partnera za ovu strategiju.

Podjela je vidljiva i za pregovaračkim stolom u Minsku: Putin s jedne, Merkel i Porošenko s druge strane

Podjela je vidljiva i za pregovaračkim stolom u Minsku: Putin s jedne, Merkel i Porošenko s druge strane

Istodobno je Berlin pazio na to da pregovaračke inicijative uvijek pokreće s tradicionalnim partnerom Francuskom te da uključuje i druge europske države. "Iznenadili smo Putina", kaže Roderich Kiesewetter iz njemačke Kršćanske demokratske unije (CDU). "On nije mislio da će se Zapad tako dugo držati zajedno."

Do krize u Ukrajini Njemačka je o odnosima s Putinovom Rusijom diskutirala prije svega u skladu s time koliko kritike si može priuštiti kada je riječ o ljudskim pravima u Rusiji, a da pri tome ne ugrozi dobre gospodarske veze - ili drugačije formulirano, koliko može biti uska gospodarska suradnja, a da Europa pri tome ne diskreditira vlastite vrijednosti. A onda se odjednom više nije prvenstveno radilo o vrijednostima i gospodarstvu. "Naša vanjska politika je uvijek bila usmjerena na suradnju", kaže Franz Thoennes, rukovoditelj odjela za suradnju s Rusijom Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD). "Odjednom je pitanje sigurnosti došlo na vrh dnevnog reda."

Upravo su se socijaldemokrati morali osjećati povrijeđeno. Upravo je među političarima SPD-a važila deviza "Promjene kroz približavanje", koja je potjecala iz 70-tih godina - vremena kada je kancelar bio Willy Brand - kao najvažniji dio uspješne vanjske politike. Konzervativni političari nasuprot tome govore o "vrijednosno orijentiranoj vanjskoj politici", koja bi trebala zadržati kritičnu distancu prema nedemokratskim državama - formuli koju oni naravno moraju braniti u najmanju ruku podjednako od predstavnika gospodarstva u vlastitim redovima kao i od političkih protivnika.

Povećana važnost Berlina

No onaj tko je očekivao da će zbog ruske agresije doći do sukoba te dvije politike - grdno se razočarao. U najgorem slučaju se stajališta socijaldemokratskog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera i kancelarke Angele Merkel, koja dolazi iz CDU-a, razlikuju u nijansama. U osnovi su se oboje vrlo brzo založili za dvostruku strategiju koja podrazumijeva pregovore i gospodarske sankcije. Toj strategiji su se priključili i Zeleni.

Pogledajte video 03:00

Koliko sankcije Rusiji štete njemačkom gospodarstvu?

Oštri tonovi su se mogli čuti ponajprije iz redova Ljevice. Njeno lijevo krilo je svrgavanje Janukovičeve vlade u Kijevu nazvalo "fašističkim pučem" koji Zapad tolerira i koji ga je čak inicirao te je kritiziralo njemačku vladu zbog njene politike sankcija prema Rusiji nazivajući ju "ekonomskim ratnikom". Ljevica je bila jedina stranka u Bundestagu koja je odbila i još uvijek odbija uvođenje sankcija Rusiji. No i ona je pohvalila diplomatska nastojanja njemačke vlade pri postizanju primirja u okviru pregovora u Minsku. "Zahvalan sam kancelarki i ministru vanjskih poslova zbog rezultata postignutih u Minsku", kaže Stefan Liebich, koji pripada umjerenom krilu Ljevice.

Vanjskopolitička važnost Njemačke u ovoj krizi je znatno porasla. Pa ipak, ni pohvale za berlinski krizni menadžment ne mogu sakriti činjenicu da smo još uvijek miljama udaljeni od dugoročne strategije prema Rusiji. "Mi u osnovi još uvijek ne znamo što Moskva zapravo točno želi", kaže socijaldemokrat Thoennes. A za Kiesewettera (CDU) jedno je jasno: "Putin se više nikada neće vratiti europskom uređenju."

Audios and videos on the topic