1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kako je Kosovo u 2008. mijenjalo regiju - i svijet?

2008. godina je za Kosovo bila povijesna. Proglašenje neovisnosti, međunarodno priznanje, početak misije EULEX, formiranje gotovo nezamislive vladajuće koalicije...samo su neki od događaja koji su obilježili ovu godinu.

Kosovska zastava

Zastava najmlađe države svijeta

Hashim Thaci

Hashim Thaci

Početkom godine (8.1.2008.) dogodilo se ono što je za mnoge do tada bilo nezamislivo: Demokratska Partija (nekadašnjeg političkog vođe UÇK, Hashima Thaçija) i Demokratski Savez Kosova (preminulog predsjednika Ibrahima Rugove i njegovo naslijednika Fatmira Sejdiua), ušli su u koalicijsku vladu. Sejdiu je reizabran za predsjednika, dok je Thaçi postao premijer. U Vladu su ušli i predstavnici Srba, ali iz manje poznatih stranaka.

Izvanredno važan datum je i 4.2.2008. kada je Europska unija odlučila na Kosovo slati svoju dosadašnju najveću misiju, pod nazivom EULEX, koja treba zamijeniti međunarodnu adminstraciju, UNMIK. Odluka o slanju oko 2.000 policajaca i sudaca donijeta je unatoč protivljenjima Srbije i Rusije.

Proglašenje neovisnosti

Najvažniji dagađaj godine se ipak zbio polovicom veljače, kada se ka Kosovu uputilo na stotine novinara iz svih krajeva svijeta. BBC, CNN, Deutsche Welle... svi važniji mediji čekali su proglašenje neovisnosti, pošto se do posljednjeg trenutka nije (javno) znalo kada će se to točno dogoditi. Mnogi su nagađali i o mjerama koje bi Srbija mogla poduzeti. Bilo je i onih koji su govorili o mogućnostima naoružanih incidenata...

Slavlje Albanaca nakon proglašenja neovisnosti Kosova

Slavlje Albanaca nakon proglašenja neovisnosti Kosova

U nedjelju, 17. 2. 2008, kosovski su poslanici pozvani na izvanrednu sjednicu Parlamenta. Deklaraciju o neovisnosti pročitao je premijer Thaçi, a potpisali su je svi pristutni: predsjednik Sejdiu, premijer, ministri i poslanici. Predstavnici Srba su bojkotirali sjednicu. Deklaracijom se Kosovo definira kao neovisna, demokratska i multietnička parlamentarna republika, koja će se izgraditi na temelju plana međunarodnog posrednika, Marttija Ahtisaarija, o tzv. "nadglednoj neovisnosti."

Političko rukovodstvo i Albanci su taj dan nazvali "najvažnijim u povijesti Kosova." Albanci su u svim gradovima slavili, dok su Srbi u svojim sredinama uglavnom mirno promatrali uz iznenađujuće malo protesta. Bilo je vatrometa, bilo je pucnjave iz vatrenog oružja, bilo je i manjih eksplozija na sjeveru Kosova, ali masovnih međuetničkih incidenata nije bilo. Dva dana kasnije, policija je priopćila kako je tijekom proslave jedna osoba izgubila život dok je nekoliko ranjeno. Ozbiljnijih poslijedice nije izazvalo ni paljenje dva objekta na granici izmedu Kosova i Srbije. Srbija je proglasila ništavnom odluku o neovisnosti "takozvane države Kosovo", ali nije poduzela kaznene ekonomske ili druge mjere. Odlučila je boriti se za vraćanje Kosova u okviru Srbije, ali mirnim i diplomatskim sredstvima.

2008. su obilježili i brojni incidenti na Kosovu

2008. su obilježili i brojni "incidenti" na Kosovu

Odmah su uslijedila i prva priznanja najmlađe države na svijetu. Među prvima bile su i neke najveće svjetske i europske zemlje, poput SAD, Francuske, Velike Britanije, Turske... Nijemačka je Kosovo priznala četiri dana kasnije, dok je veleposlanstvo u Prištini otvorila 27.2.2008.

Slovenija je (5.3.2008.) bila prva zemlja sa prostora bivše Jugoslavije koja je priznala neovisnost nekadašnje jugoslavenske i srpske pokrajine. Uslijedila je potom Hrvatska, koja je 19.3. Kosovo priznala zajedno s Mađarskom i Bugarskom, što je izazvalo burne reakcije Beograda. Protiv odluke bio je potpredsjednik Vlade, Slobodan Uzelac (SDSS), koji je zbog ovoga čina svoj mandat stavio na raspolaganje premijeru, Ivi Sanaderu.

"Zabijanje noža u leđa"

Još više prašine je podiglo priznavanje Kosova od strane Crne Gore i Makedonije (9. listopada), samo dva dana nakon što je u sjedištu Ujedinjenih naroda odobren zahtjev Srbije da Međunarodni sud pravde u Haagu ispita legitimitet i legalnost neovisnosti Kosova.

Priština je s oduševljenjem primila vijest iz Podgorice i Skoplja, dok je u Beogradu to procijenjeno kao "zabijanje noža u leđa" - posebice od Crne Gore. Podgorica i Skoplje su ipak gledale svoje interese - i što brže priključenje europskoj obitelji. Kritičari kosovske Vlade u Prištini kažu kako je radi priznavanja neovisnosti Makedoniji "poklonila 2.500 hektara zemlje". Ob bivših jugoslavenskih republika, Kosovo nije priznala jedino Bosna i Hercegovina, ali se ta odluka ni ne očekuje brzo, zbog mogućih poslijedica po unutarnju stabilnost ove države.

Kosovo su do početka prosinca priznale 53 zemlje, medu njima i 22 od 27 članica EU-a. Ministar vanjskih poslova, Skender Hyseni najavio je kako će uoči Božića i novogodišnjih praznika biti novih priznanja. Premijer Thaçi je inače već u veljači najavio kako će novu državu vrlo brzo priznati preko 100 država, ali se to do danas nije obistinilo.

Ramuš Haradinaj

Ramuš Haradinaj

Kosovski Srbi su u drugom mjesecu, odmah nakon proglašenja neovisnosti, počeli s mirnim protestima, koji su trajali nekoliko tjedana. Nekoliko stotina Srba su 14.3.2008. godine, nasilno ušli u zgradu suda na sjeveru Mitrovice, odakle su skinuli zastavu Ujedinjenih naroda i postavili srpsku. Tri dana kasnije, 17.3.2008. uslijedila je akcija međunarodnih snaga. Tijekom akcije upotrijebljeno je i vatreno oružje. Bilanca je bio poražavajuca: ubijen je jedan ukrajinski policajac, ranjeno je i ozlijeđeno 30-tak međunarodnih policajaca i desetak vojnika NATO-a, na desetina Srba je povrijeđeno dok je više od 50 privedeno. Tijekom godine na Kosovu je bilo i nekoliko tuča i incidenata između Srba i Ablanaca, ali bez ozbiljnijih posljedica po mir i stabilnost.

9. travnja Skupština Kosova je usvojila novi Ustav, koji je na snagu stupio 15. lipnja. Odmah nakon toga završen je i mandat dotašnjeg šefa UNMIKA, Nijemca Joachima Rückera. Parlament Kosova je usvojio i prijedloge nove zastave (plave boje sa kartom Kosova zlatne boje i šest zvjezdica) i himne (bez teksta). Do prosinca usvojeno je preko 120 zakona. U srpnja su institucije počele s izdavanjem kosovskih putovnica. U kolovozu je donijeta odluka o otvaranju prvih diplomatskih predstavništava Kosova u 10 zemalja, a krajem mjeseca imenovani su i prvi kosovski veleposlanici.

Korupcija i organizirani kriminal

U travnju je premijer Hashim Thaçi po prvi put javno priznao kako na Kosovu ima ozbiljne korupcije i organiziranog kriminala i obećao kako će protiv njih učiniti "sve što bude potrebno". Tijekom ljetnjih mjeseci i na jesen bilo je nekoliko spektakularnih uhićenja, ali je problem korupcije i organiziranog kriminala ostala jedan od najbolnijih točaka, a ono se spominje i u svim izvještajima međunarodnih organizacija.

Agent BND-a (u sredini) napušta pritvor u Prištini

Agent BND-a (u sredini) napušta pritvor u Prištini

Početkom travnja (3.4.) bivši je premijer Kosova, Ramuš Haradinaj, na Haškom sudu oslobođen svih optužbi za ratne zlocine. Suci su priznali kako je na Kosovu bilo zlocina, ali tužiteljstvo nije imalo dovoljno dokaza za osudu Haradinaja, koji je na Kosovu dočekan kao junak, dok je za Beograd to bio još jedan dokaz o "vrlo ozbiljnim propustima Haškog suda". Zbog pritisaka na svjedoke u tom procesu, sud je u prosincu osudio bivšeg ministra kulture, Astrita Haraçijua (na pet mjeseci) i novinara Bajrusha Morinu (na tri mjeseca zatvora).

Da u nekim slučajevima istraga nije dovršena, pokazuje i razmjena teških riječi izmedju Prištine i Carle del Ponte, bivše tužiteljice Haškog suda. Početkom svibnja su naime kosovske institucije odbacile kao neosnovane, netočne i zlonamjerne sve navode iz knjige ("Lov, ratni zločinci i ja") Carle del Ponte. U knjizi se iznose indicije kako su tijekom i poslije kosovskog rata 1999. godine, na sjeveru Albanije prebaceni uhićeni ili oteti Srbi i drugi nealbanci, gdje su im vađeni ljudski organi i potom ubijeni. Do danas nije podignuta nikakva optužnica. Beogradsko tužiteljstvo za ratne zločine inzistiralo je na nastavku istrage, dok je albansko to odbilo, uz objašnjenje kako su se sve dosadašnje istrage pokazale neutemeljenima.

Afera BND

Najveći ovogodišnji skandal na Kosovu dogodio se nakon bombaškog napada u dvorište Međunarodnog civilnog ureda u Prištini, u petak 14. studenog. Ljudskih žrtava nije bilo, a nije bilo ni velike materijalne štete. Najviši kosovski dužnosnici su ipak, na izvanrednoj konferenciji za novinstvo, najoštrije osudili izgred i naglasili da on ne može ugroziti dobre odnose Kosova s međunarodnom zajednicom.

Pravi skandal se dogodio pet dana kasnije (19.11.), kada je kosovska policija pod optužbom da su počinili teroristički napad, u Prištini uhitila trojicu nijemačkih tajnih agenata iz službe BND. Četiri dana kasnije njima je određen pritvor u trajanju od mjesec dana, što je izazvalo oštre reakcije Berlina. Zbog nedostatka dokaza, zahtijevano je njihovo hitno oslobađanje. Njemački agenti su oslobođeni 28. studenog i specijalnim avionom prebačeni u Berlin. Priština i Berlin govore kako ipak nema zahlađenja u nihovim odnosima. Ipak, mnogi govore kako se u Berlinu vrlo ozbiljno razmišlja(lo) o prekidu financijske pomoći Kosovu.

Na ljeto je na Kosovu trebala biti uspostavljena europska misija EULEX. Srbija je bila protiv zbog čega je zahtijevala nove pregovore, što je Priština odbila. Ipak, izaslanici glavnog tajnika UN-a, Ban Ki Moona mjesecima su vodili tajne pregovore s Beogradom i na kraju usuglasili dokument od šest točaka (koji predviđa poštivanje Rezolucije 1244 i odbacuje plan Marttija Ahtisaarija, dok se Srbima jamče dodatna prava). Priština je odbila taj plan, uz objašnjenje kako se time gaze i Ustav i teritorijalni integritet Kosova i predložila svoj plan od četiri točke (odbacuje se plan Beograda, zahtijeva se poštivanje Ustava i teritorijalnog integriteta te provođenje Ahtisaarijevog plana).

Konačno misija EULEX

26. studenog je Vijeće sigurnosti UN-a je (nakon dva odlaganja zbog protivljenja Prištine) ipak usvojilo Predsjednički izvještaj, koji se temelji na dogovoru s Beogradom, ali je u aneksu pridodan i dokument Prištine, što je objema stranama ostavilo prostora za tumačenje po svojoj volji. Ipak su obje strane obećale da su surađivati s misijom.

Misija EULEX-a je počela s radom 9. prosinca, kada je na cijeloj teritoriji Kosova ramješteno 1.300 europskih policajaca i sudaca. Do proljeća 2009. misija od oko 2.000 članova međunarodnih snaga i preko 1.000 domaćih službenika treba biti kompletirana.

Preporuka uredništva