1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Kako je Bugarska spasila svoje židove?

Prije 65 godina u Bugarskoj je više tisuća židova nakon prosvjeda javnosti spašeno od deportacije u koncentracijske logore. Vladina odluka od 10. ožujka 1943. spasila je više od 50 tisuća bugarskih židova.

Betonski blokovi, među njima dvije žene

Berlinski spomenik europskim židovima ubijenim u holokaustu

Samuel Frances danas ima 68. godina. Tada su mu bile tri godine. I on je sa svojom obitelji trebao završiti u logoru smrti, prisjeća se danas sjedi bivši dopisnik za Bugarsku španjolske novinske agencije EFE. Vlakovi su već bili spremni, ali je vlada u posljednji trenutak otkazala već obećanu masovnu deportaciju.

Oko 50 tisuća bugarskih židova je spašeno od sigurne smrti, ali su bili izvrgnuti antisemitskim zakonima „za zaštitu nacije“. Jer, Bugarska je bila u savezništvu s nacističkom Njemačkom. Prema Francesovim navodima 28 tisuća židova je preseljeno iz glavnoga grada Sofije na selo. „Moja majka i moja sestra, kojoj je bilo devet godina, dospjele su u Novi Pazar u istočnoj Bugarskoj“, kaže Frances koji je svojevremeno bio i glavni urednik „Židovskih vijesti“, što su izlazile u Sofiji. Njegov otac je bio poslan u više radnih logora.

SA-Männer kleben während des Dritten Reiches ein volksverhetzendes Plakat mit der Aufschrift Deutsche! Wehrt Euch!

Nacisti lijepe plakat na kojem piše "Nijemci, branite se!"

Tolerantnost bugarskog pučanstva

Maxim Benvenisti, predsjednik bugarsko-židovske organizacije Shalom ne sumnja da je Bugarska svoje židove spasila od smrti. Kaže da je presudno bilo tolerantno držanje bugarskog naroda prema židovskoj manjini:

„Bugarska i židovi bili su jako međusobno povezani još u vrijeme osmanlijske vladavine. Židovi su snažno podupirali bugarsko pučanstvo. Židovi su se skupa s bugarskim pobunjenicima borili protiv Osmanlija. Bugari židovskog podrijetla dijelili su sudbinu bugarskog naroda. Mislim da je to razlog zašto su židovi spašeni prije 65 godina.I što je još važnije, sve političke stranke, ljevica kao i vladajuća većina, slagale su se oko toga da židovi ne moraju biti izručeni nacistima.“

Žuta šestokraka zvijezda na kojoj piše Jude - židov

Židovi u nacističkoj Njemačkoj morali su nositi ovakvu zvijezdu

I Crkva spašavala židove

Na spašavanje židova od deportacije podsjećeno je ovih dana jednim skupom u Plovdivu. Benvenisti je istaknuo da se za židovske sugrađane zauzela bugarska pravoslavna crkva kao i 43 parlamentarna zastupnika. Tadašnji poglavar bugarske pravoslavne crkve Egzarh Stefan bio je spreman ugroženim židovima dati azil u crkvama.

Na tolerantnost Bugara prema židovima, po mišljenju povjesničara, utjecala je i činjenica da su preko Bugarske od antike vodili putovi između Istoka i Zapada. Tračani, Rimljani, Tatari, Turci, Romi i križarski vitezovi prelazili su preko te zemlje, a neki su se u njoj i naseljavali. U središtu Sofije u neposrednoj blizini se nalaze sinagoga, džamija, pravoslavna crkva i katolička katedrala.

Oglas o zabrani vožnje željeznicom židovima u okupiranoj Poljskoj

Oglas o zabrani vožnje željeznicom židovima u okupiranoj Poljskoj

Više od 11 tisuća ipak deportirano

Ipak, u „Velikoj Bugarskoj“ koja je bila Hitlerov saveznik, nisu spašeni svi židovi. Nacističkoj Njemačkoj je izručeno 11.363 židova iz Bugarske i područja koja su za vrijeme Drugog svjetskog rata bila pod njezinim nadzorom (Makedonije, istočne Srbije i sjeverne Grčke). Predaja je obavljena u ožujku 1943. u bugarskom gradu Lomu na Dunavu. Otpremljeni su u koncentracijski logor Treblinka u okupiranoj Poljskoj.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata u vrijeme komunizma bilo je više valova iseljavanja židova iz Bugarske. Danas u Bugarskoj živi oko 6000 židova. Posljednjih godina se povećao broj Bugara koji se izjašnjavaju kao židovi i koji prakticiraju židovske vjerske i druge običaje. Rađa se i više djece, veseli se Robert Džerasi, voditelj vjerske zajednice židova u Bugarskoj. Židovi se redovito sastaju u prekrasnoj sinagogi u središtu Sofije, koja je izgrađena 1909. i nedavno obnovljena, a koja je najveća na Balkanu.

Zabrinjava novoosnovana nacionalistička stranka

Zakoni o vraćanju oduzete imovine nakon pada komunizma 1989. godine omogućili su vraćanje židovske imovine. Mnogi židovi ipak osjećaju nelagodu s obzirom na nacionalističke i nesnošljive parole stranke Ataka. Ta je stranka osnovana tek prije nekoliko godina, a zastupljena je i u Bugarskom parlamentu i u Europskom parlamentu. U Bugarskoj se izdaju i slobodno prodaju i antisemitske knjige, poput Hitlerovog „Mein Kampf-a“, a nema zakona koji bi to zabranjivao.

Audios and videos on the topic