1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kako ispuniti želje (i željice) njemačkih mališana?

Što žele klinci? Odgovor na to pitanje na kojemu se lome koplja u mnogim obiteljima svake godine daje jedna analiza potrošnje mališana. Ukratko: to su mobitel, obuća, odjeća - ali od "pravog" proizvođača.

Prvo jedna loša vijest za njemački podmladak: izgleda da je i njega pogodila kriza jer se džeparac uporno smanjuje. Mališani u dobi od šest do trinaest godina u prosjeku dobivaju 26,35 eura mjesečno. 2014. su dobivali 27,50 eura, a godinu dana ranije još više.

Ipak, ne čini se da ima potrebe da se uključe ni sindikati ni zaštitnici interesa mališana. Jer njemački klinci i klinceze tih nekoliko eura razlike itekako namaknu, s debelim kamatama: roditelji, naime, obično plaćaju sve veće račune za mobitel, a tu su i brojne želje i željice mališana koji nipošto ne žele zaostati za vršnjacima u modnim trendovima.

Evo popisa glavnih želja mališana u Njemačkoj po analizi KidsVerbraucherAnalyse (Analiza potrošnje klinaca) koju je dala izraditi medijska nakladnička kuća Egmont Ehapa.

Mobitel - U međuvremenu već 56 posto djece u osnovnoškolskoj dobi ima vlastiti mobitel i taj postotak stalno raste. Zabrinuti roditelji nisu neskloni svojem mališanu dati mobitel "da znaju gdje je". Doista, 56 posto mališana priznaje da im mobitel služi za razgovor - makar mama i tata ne moraju nužno biti na prvom mjestu ljestvice popularnosti sugovornika. Isto tako, već svaki drugi zna i "sms-ati".

Igrice su na trećem mjestu, a odmah slijedi slušanje muzike. Uopće, kod muzike mališani jedva da i poznaju neki drugi izvor. Ne čudi da im je onda u dobnoj skupini srednjoškolaca od 10 do 18 godina mobitel takoreći važan za preživljavanje: posjeduje ga 92 posto ispitanika.

Mališan igra na tabletu

Šareni virtualni svijet je svakodnevica, ali nije loše ponekad u ruke primiti i 'pravu' igračku

Igrice - Naravno, osim igrica na mobitelu u dva od tri domaćinstva u Njemačkoj stoji i igraća konzola. Barem svaki treći mališan igra neku besplatnu (ili "besplatnu" - jer dodaci u tim igrama vrlo često koštaju sasvim nevirtualne eure i cente) na internetu, ali nipošto nije završeno doba starih dobrih igračaka.

Čak i u dobi od 10 do 13 godina njih 73 posto priznaje da barem jednom tjedno otvori i svoju škrinju s igračkama, a njih 62 posto nema ništa niti protiv društvenih igara poput "Čovječe, ne ljuti se" ili igraćih karata. Zaključak istražitelja jest: digitalan svijet je lijep, ali mališani, ipak vole nešto konkretno držati u ruci.

Čitanje - Nakladničku kuću koja inicira ovo istraživanje svakako zanima odgovor na ovo pitanje i zapravo tu stvari ne stoje tako loše: svaki drugi mališan od svog džeparca redovito kupuje neki časopis ili strip i mnogi (89 posto) tvrde da ga pročitaju "od korica do korica".

Kod knjiga, izbor često rade roditelji ili rodbina, ali mališanima se ne sviđa elektronička knjiga: čak njih 88 posto ipak radije želi knjigu od papira koja se može listati što je čak jedan postotak više nego u ispitivanju od prošle godine. Ipak, teško je reći je li to sklonost mališana ili njihovih roditelja kojima je draže potomka vidjeti s "pravom" knjigom.

Dječak čita strip

Mališani zapravo nisu neskloni 'intelektualnoj' razonodi: pola njih redovito kupuje neki strip ili časopis

Internet - O tome postoje i druge studije pa tako po "Djeci u digitalnom dobu" već i trogodišnjaci koriste računalo, a kad krenu u školu, to im je već svakodnevica. U dobi od 6 do 13 godina svako peto dijete ima vlastito računalo ili prijenosnik za "surfanje". Njih 7 posto ima i svoj tablet, ali većina (56 posto) ipak još uvijek koristi računalo nekog drugog iz obitelji.

Što ih pak zanima na svjetskoj mreži? 39 posto ih tvrdi da na internetu sluša muziku, a podjednakom broju internet služi za komunikaciju i socijalne mreže. Na trećem mjestu je argument koji se i prečesto čuje kad klinci žele svoje račulano: jer im treba za školsko gradivo. (A ako su lagali nama, i mi lažemo Vas, op. aut.)

Hrana - U mnogim njemačkim domaćinstvima očito još uvijek vlada strahovlada i vrijedi pravilo: što je na stolu, to se mora pojesti. Ipak, tu postoji jedno veliko "ali": čak 84 posto mališana u osnovnoškolskoj dobi utječe na odluku što će se kupiti pa doći na taj kuhinjski stol. Čak i u dobnoj skupini od 6 do 9 godina njih 72 posto barem dijelom diktira meni koji će biti serviran.

Kako onda izgleda taj izbor? U svakom slučaju, u kolica samoposluživanja svakako moraju doći keksi ili pecivo (43 posto njih ih gricka dnevno ili više puta tjedno). Ono što je i istraživače iznenadilo bilo je pitanje o omiljenom napitku: većini nije potrebna neka limunada ili sok, dovoljna je mineralna voda.

Keksi

Što će se naći na kuhinjskom stolu? Sa keksima se gotovo ne može promašiti

Što smijem? I uopće, istraživači su utvrdili da i u mnogim drugim pitanjima roditelji daju mališanima slobodu odlučivanja što žele - radi mira u kući. To se osobito odnosi na izbor obuće i odjeće: 80 posto mališana od 10 do 13 godina može se oblačiti kako želi.

Tu se lako može i pretjerati pa je tako već jedna škola u Njemačkoj zabranila nošenje "vrućih hlačica". A ma koliko to zatucano zvučalo, većina Nijemaca zapravo zagovara da se u školama zabrani nošenje izazovne odjeće.

No u svakom slučaju, kod odjeće, obuće i sportske opreme su mališani očito poslušni robovi propagande i mnogo im je važnija naljepnica proizvođača od kroja ili kvalitete. Isto se odnosi i na tehničku robu, mobitele ili torbe i ruksake.

S druge strane, to je sve manje važno za industriju koja milijarde troši na reklamu: prehrambenu industriju. Što piše na pahuljicama ili limunadi, to je sve manje važno. Ipak se čini da na ukus ne djeluje toliko propaganda nego ono što nose i imaju drugi u njihovom okružju. Sjetimo se da je u tom životnom dobu najvažniji aksiom i najčešće ponavljana rečenica: "Daj mama/tata, pa ne mogu izgledati kao idiot!"

Preporuka uredništva