Kako do titule "svjetska kulturna baština"?

UNESCO-ov komitet danas (24.6.) odlučuje o tome hoće li dolini rijeke Labe na području grada Dresdena oduzeti status svjetske kulturne baštine, koji joj je dodijeljen tek 2004. godine. Na tom se području, osim prirodnih ljepota, nalaze i brojne barokne građevine, dvorci i vile, kao i stare seoske jezgre. Razlog za oduzimanje statusa je gradnja mosta preko Labe, od koje gradske vlasti ne žele odustati. Riječ je o mostu s četverotračnom autocestom, koji, prema mišljenju stručnjaka, znatno narušava izgled tog jedinstvenog riječnog krajolika. No, kako tvrde poznavatelji, Dresden će najvjerojatnije lako preboljeti gubitak ove laskave titule, jer on turistima ima daleko više toga za ponuditi osim doline Labe.

Istovremeno će pasti i odluka o uvrštenju plitkog priobalnog područja na njemačkoj obali Sjevernog mora na popis svjetske kulturne baštine, tako da će Njemačka vjerojatno izgubiti jednu i dobiti drugu atrakciju na tom popisu.

Dvogodišnja procedura i stotine stranica

No, kako se uopće dolazi do te laskave titule "svjetska kulturna baština"? Na početku procedure su brojni prijedlozi, od kojih su neki često potpuno apsurdni. Recimo, jedan je Berlinčanin predložio da se na popis svjetske kulturne baštine uvrsti i kiosk na uglu u njegovom dijelu grada. Put tih prijedloga do službene kandidature je dug. Tko se ozbiljno natječe za uvrštenje na popis mora računati s dvogodišnjom procedurom. Zahtjev nerijetko sadrži nekoliko stotina stranica s argumentima zašto upravo taj grad, ta građevina ili ta prirodna ljepota zavređuju naziv "svjetska kulturna baština". Nakon toga se imenuju neovisni stručnjaci koji obavljaju procjenu zahtjeva i daju svoju preporuku. U 80 do 90 posto slučajeva UNESCO se ravna prema tom stručnom mišljenju.

Od kulturne baštine važnije vađenje nafte

Širom svijeta postoji 878 mjesta koja su proglašena svjetskom kulturnom baštinom, a uskoro će ih biti i više od tisuću. Za pomoć u održavanju svih njih na raspolaganju je nekih četiri milijuna američkih dolara, tako da se mnogi pitaju ima li uopće smisla stalno širenje popisa. Dakle, od ove titule nema neke značajnije materijalne koristi - stvar je u prvom redu u prestižu. Do sada je status svjetske kulturne baštine oduzet samo jednom: 2007. godine u slučaju zaštićenog prirodnog područja za antilope u Omanu i to zato što ga je tamošnja vlada smanjila za čak 90 posto kako bi omogućila vađenje nafte.

ajg/AP/AFP

Odgovorni urednik: Anto Janković